Vrlo rano je postala opsjednuta svojim izgledom, a uskoro je postala toliko opterećena vježbanjem i brojanjem kalorija da je počela izbjegavati druženja. Završila je u bolnici s dijagnozom bradikardije. Donosimo što je bradikardija, zašto nastaje i kako se liječi.
Dani Fernandez (25), s poremećajima prehrane bori se od tinejdžerske dobi. Bila je toliko opsjednuta brojanjem kalorija i vježbanjem da je došla do točke u kojoj bi se osjećala "krivom" što se nije stalno kretala i povećavala metriku na svom fitness trackeru, piše South West News Service. "Cijenila sam sebe ovisno o tome koliko sam vježbala. Osjećala sam da moram zaslužiti hranu sagorijevanjem što više kalorija", rekla je Fernandez, koja je prvi put razvila poremećaj nakon što joj je rečeno da je izgubila previše kilograma da bi igrala nogomet kada je imala 15 godina. Prisiljavala sam se na hodanje 45 minuta dnevno uz ostale vježbe unatoč bolovima. “Stopala su me jako boljela jer sam toliko vježbala i hodala”, rekla je. Izbjegavala je obiteljska okupljanja i druženja kako ne bi prekinula svoju agresivnu rutinu brojanja kalorija i vježbanja. Svakog dana se sve više izolirala.
Ubrzo je zbog svog opsesivnog ponašanja završila u bolnici, a imala je samo 15 godina. "Imala sam srčane smetnje, probadalo me u prsima", prisjetila se. "Dijagnosticirali su mi bradikardiju i zahvaljujući liječenju, spasili su mi život", rekla je. "Sada provodim nekoliko sati čitajući bez osjećaja krivnje i znam da se ne moram stalno kretati. Krećem se kako bih bila zdrava i osjećala se dobro, a ne da bih trošila kalorije. Više se ne važem često i konačno se osjećam slobodno", rekla je Fernandez.
Što je bradikardija?
Bradikardija je prespor rad srca. Ono što se smatra presporim radom srca prvenstveno ovisi o dobi i fizičkom stanju. Stariji ljudi, na primjer, skloniji su bradikardiji. Općenito, za odrasle, broj otkucaja srca u mirovanju manji od 60 otkucaja u minuti (BPM) kvalificira se kao bradikardija. Ima izuzetaka. Otkucaji srca mogu pasti ispod 60 otkucaja u minuti tijekom dubokog sna. Fizički aktivni odrasli (i sportaši) često imaju otkucaje srca u mirovanju sporije od 60 otkucaja u minuti.
Uzroci bradikardije
Tipično srce ima četiri komore — dvije gornje komore (atrije) i dvije donje komore (ventrikule). Unutar gornje desne komore srca (desni atrij) nalazi se skupina stanica koja se naziva sinusni čvor. Sinusni čvor je prirodni srčani stimulator. Proizvodi signal koji pokreće svaki otkucaj srca. Bradikardija se javlja kada se ti signali uspore ili blokiraju, piše Mayo Clinic. Uzroci bradikardije mogu biti:
- Oštećenje srčanog tkiva povezano sa starenjem
- Oštećenje srčanog tkiva zbog bolesti srca ili srčanog udara
- Urođena srčana mana
- Upala srčanog tkiva (miokarditis)
- Komplikacije kod operacije srca
- Nedovoljno aktivna štitnjača (hipotireoza)
- Neravnoteža kemikalija u krvi, poput kalija ili kalcija
- Ponavljane pauze u disanju tijekom spavanja (opstruktivna apneja za vrijeme spavanja)
- Upalna bolest, poput reumatske groznice ili lupusa
- Određeni lijekovi, uključujući sedative, opioide i lijekove koji se koriste za liječenje poremećaja srčanog ritma, visokog krvnog tlaka i određenih poremećaja mentalnog zdravlja.
Rizični faktori za nastanak bradikardije
Sve što povećava rizik od srčanih problema može povećati rizik od bradikardije. Čimbenici rizika za bolesti srca uključuju:
- Starija dob
- Visoki krvni tlak
- Pušenje
- Teška uporaba alkohola
- Ilegalna uporaba droga
- Stres i tjeskoba
Promjene zdravog načina života ili liječenje mogu pomoći u smanjenju rizika od srčanih bolesti.
Simptomi bradikardije
- Umor ili osjećaj slabosti
- Vrtoglavica ili ošamućenost
- Zbunjenost
- Nesvjestica (ili skoro nesvjestica)
- Kratkoća daha
- brz zamor prilikom vježbanja
- Bol u prsima.
Bradikardija kod pothranjenih pacijenta i razlika bradikardije i atletskog srca
Komplikacije uzrokovane bradikardijom
Moguće komplikacije bradikardije mogu uključivati:
- Česte nesvjestice (sinkopa)
- Srčani zastoj (u ekstremnim slučajevima)
Bradiaritmija
Bradiaritmije su poremećaji srčanog ritma uzrokovani abnormalno sporim srčanim ritmom, manjim od 50 otkucaja u minuti. Dijele se na trajne i prolazne. Trajne nastaju zbog srčanih bolesti, a prolazne su uzrokovane upotrebom određenih lijekova, poremećajem elektrolita ili infekcija. Većina asimptomatskih i prolaznih bradiaritmija ne zahtjeva liječenje, kod težih oblika ugrađuje se elektrostimulator srca (pacemaker).
Posljedice bradikardije
Najčešće posljedice neliječene bradikardije su česte nesvjestice potaknute nemogućnošću srca da pumpa dovoljno krvi te smrt koja je posljedica iznenadnog srčanog zastoja. Osobe u čijim obiteljima postoji povijest iznenadne srčane smrti trebale bi otići na pretrage budući da je većina srčanih bolesti nasljedna.
Liječenje bradikardije
Granična ili povremena bradikardija možda neće zahtijevati liječenje. Teška ili dugotrajna bradikardija može se liječiti na nekoliko načina. Na primjer, ako nuspojave lijekova uzrokuju spor rad srca, tada se režim uzimanja lijekova može prilagoditi ili prekinuti. U mnogim slučajevima, pacemaker može regulirati srčani ritam, ubrzavajući otkucaje srca prema potrebi, piše Heart.org
Prevencija bradikardije
Bradikardiju mogu uzrokovati određeni lijekovi, osobito ako se uzimaju u velikim dozama, stoga je važno uzimati sve lijekove prema uputama. Iako se bradikardija obično ne može spriječiti, pružatelji zdravstvenih usluga preporučuju strategije za smanjenje rizika od razvoja bolesti srca. Poduzmite sljedeće korake za zdravlje srca:
- Redovito vježbajte. Vaš liječnik vam može dati preporuke o tome koliko i koja vrsta tjelovježbe je najbolja za vas.
- Hranite se zdravo. Odaberite zdravu prehranu s niskim udjelom masti, soli i šećera koja je bogata voćem, povrćem i cjelovitim žitaricama.
- Održavajte zdravu težinu. Prekomjerna tjelesna težina povećava rizik od razvoja srčanih bolesti.
- Držite krvni tlak i kolesterol pod kontrolom. Promijenite stil života i uzimajte propisane lijekove za snižavanje visokog krvnog tlaka, dijabetesa i visokog kolesterola.
- Nemojte pušiti. Ako vam je potrebna pomoć pri prestanku pušenja, razgovarajte sa svojim liječnikom o strategijama ili programima koji će vam pomoći.
- Ako pijete, činite to umjereno. Za zdrave odrasle osobe to znači do jedno piće dnevno za žene i do dva pića dnevno za muškarce. Ako ne možete kontrolirati svoju konzumaciju alkohola, razgovarajte s liječnikom o programu za prestanak pijenja i kontroliranje drugih ponašanja povezanih sa zlouporabom alkohola.
- Upravljajte stresom. Intenzivne emocije mogu utjecati na rad srca. Neki od načina za ublažavanje stresa su redovita tjelovježba, pridruživanje grupi podrške i isprobavanje tehnika opuštanja, poput joge.
- Obavljajte sistematske preglede. Obavljajte redovite fizičke preglede i prijavite simptome bolesti liječniku.
