Znate li onaj osjećaj kada pojedete obrok, koji nužno ne mora biti obilan, i on vam satima stoji u želudcu „kao kamen“? Istovremeno vas možda muči podrigivanje, nadutost, bol u trbuhu te izrazita žgaravica.
Ukoliko vaši obroci često prate ovakav scenarij velika je vjerojatnost da ste posjetili doktora, dobili dijagnozu funkcionalne dispepsije ili gastroezofagealne refluksne bolesti (GERB) te uzimate razne lijekove iz skupine inhibitora protonske pumpe ili antacide pritom vjerujući kako je uzrok vašim nedaćama previše želučane kiseline koja se vraća u jednjak i uzrokuje žgaravicu.
No, novija saznanja otkrivaju da je mnogo češće korijen ovih simptoma, u stvari, hipokloridija, stanje manjka želučane kiseline koje, kako se čini, poprima epidemijske razmjere i koje je pravi uzrok zašto neki obroci naprosto „stoje“ u vašem želudcu. Iako vam se čini kako manjak kiseline ne može nikako biti uzrok boli u jednjaku, danas znamo da nedovoljno želučane kiseline ima za posljedicu porast tlaka unutar trbušne šupljine (zbog prekomjernog rasta bakterija, maldigestije ugljkohidrata i neprobavljene hrane) zbog čega sfinkter između želudca i jednjaka ne funkcionira optimalno, a kiselina završava u jednjaku uzrokujući bol i osjećaj pečenja.
Zašto nam je potrebna želučana kiselina?
Klorovodična kiselina (HCl) koja se proizvodi u želudcu ima brojne važne funkcije poput razgradnje hrane i osiguravanja prve linije obrane od trovanja hranom, parazita, infekcije bakterijom Helicobacter pylori i ostalih infekcija. Želučana kiselina nam je potrebna i za pretvorbu pepsinogena u enzim pepsin, ključnog za probavu proteina. Bez dovoljno kiseline ne možemo ni apsorbirati vitamin B12, željezo, kalcij i cink pa deficiti ovih mikronutrijenata mogu ukazivati upravo na nedovoljno klorovodične kiseline u želudcu. Nemate li dovoljno želučane kiseline, vaš će se želudac teže prazniti jer nije dobro obavio svoju zadaću probave hrane.
Rizični čimbenici
Rizični čimbenici koji se povezuju s manjkom želučane kiseline uključuju starenje (hipokloridija je česta kod osoba starijih od 60 godina)
- stres
- čest post
- H. pylori infekcija
- kronično prejedanje
- obilato uživanje kave i alkohola
- atrofični gastritis te dugotrajna upotreba antacida inhibitora protonske pumpe i antagonista H2-receptora.
Kako prepoznati hipokloridiju?
Neadekvatnu razinu želučane kiseline prate jedan ili više sljedećih simptoma:
- Nadutost i podrigivanje netom nakon obroka
- Osjećaj punoće i težine nakon jela te žgaravica
- Probavne tegobe, proljev ili zatvor
- Višestruke alergije na hranu
- Svrab u području rektuma
- Proširene kapilare na obrazima i nosu
- Akne, ekcemi i rosacea
- Kronična infekcija Kandidom
Više informativnih članaka o povezanosti hrane i zdravlja pročitaj na www.funkcionalnamedicina.com
Na hipokloridiju možemo posumnjati i kada osoba ima niske razine željeza, vitamina B12, kalcija i magnezija ili pozitivan test na SIBO (sindrom bakterijskog prerastanja tankog crijeva). U praksi se koriste dva funkcionalna testa za otkrivanje manjka želučane kiseline: test sa soda bikarbonom koji iako indikativan je više na bazi anegdote te test s dodatkom prehrani, betain hidrokloridom koji je potrebno provesti sa stručnjakom jer postoje neke kontraindikacije za njegovu provedbu.
Gorko bilje i probiotici pomažu
Konvencionalna medicina ne pridaje suviše pažnje manjku želučane kiseline ili je pogrešno tretira inhibitorima protonske pumpe koji dodatno smanjuju lučenje želučane kiseline i time pogoršavaju stanje. Valja znati kako ovi lijekovi pružaju kratkotrajno olakšanje tegoba, no sve je više dokaza kako njihova dugotrajna upotreba, među ostalim, povisuje rizik od osteoporoze i nutritivnih deficita te dovodi do negativnih promjena na mikrobiomu.
Funkcionalna medicina manjku želučane kiseline pristupa promjenom prehrambenih navika i životnog stila u kojem učinkovito upravljanje stresom čini iznimno važan dio te upotrebom raznih dodataka prehrani. Tako se najbolji rezultati postižu primjenom betain HCL-a s pepsinom (osobe s peptičkim ulkusom ne bi smjele koristiti ovaj proizvod), probavnih enzima, probiotika, gorkih biljaka općenito te švedske grenčice odnosno tinkture koja sadrži mješavinu ljekovitih biljaka.
Razmotrimo li brojne važne uloge koja želučana kiselina ima u našem organizmu, jasno nam je zašto njen nedostatak može dovesti do brojnih probavnih i nutritivnih tegoba i zašto ne bismo smjeli ignorirati ovu problematiku. Hipokloridija više nije rezervirana za stariju dob, sve više odraslih osoba, čak i djece, pati od ovog stanja. Srećom, kombinacijom odgovarajuće prehrane i dodataka prehrani možemo tretirati ovo stanje i tako poboljšati zdravlje.
Više informativnih članaka o povezanosti hrane i zdravlja pročitaj na www.funkcionalnamedicina.com
