Powered by:
S godinama naš um gubi oštrinu, stoga ne čudi što u određenoj dobi počinjemo zaboravljati stvari, ne znamo što smo htjeli napraviti ili kamo smo krenuli. Zato je važno brinuti o svom mentalnom zdravlju jednako kao i o tjelesnom
Svi mi povremeno imamo one trenutke kada se ne možemo sjetiti po što smo točno krenuli u kuhinju ili se nikako ne možemo prisjetiti imena osobe s kojom smo upravo razgovarali na ulici. Takvi mentalni lapsusi postaju češći kako starimo jer se i naš mozak s godinama mijenja. Međutim, kao što fizičkom aktivnošću možemo održati tijelo zdravim, postoje načini da i mozak održimo oštrim i mladim.
Pokušaj s meditacijom
Znaš li da su istraživači s Harvarda 2014. godine objavili studiju koja dokazuje kako meditacija zaista utječe na tvoj mozak? Naime, u dvomjesečnoj studiji otkriveno je da meditacija obnavlja sivu tvar mozga, odnosno doista utječe na promjene u strukturi mozga. Iako to možda nije nešto što te zanima, meditacija može biti višestruko korisna stoga vrijedi pokušati. Osim što će ti pomoći da razbistriš svoj um, poboljšaš koncentraciju i emocionalno stanje općenito, korisna je i za oslobađanje od stresa i anksioznosti. Možeš početi sa svega nekoliko minuta dnevno i vidjeti sviđa li ti se. Inspirirati se možeš na YouTubeu ili pomoću mobilnih aplikacija - sigurno ćeš naći nešto za sebe. Naravno, ako već imaš iskustva s meditiranjem, tada znaš koliko je ono korisno za tvoje mentalno zdravlje stoga samo ustraj u tome i dalje ili podigni cijelu priču na viši nivo - primjerice, možeš se upisati u neku meditacijsku grupu.
Uči nove stvari
Redovita mentalna aktivnost pomoći će mozgu da ostane mlad i zdrav. Nije važno hoćeš li samo rješavati križaljke i sudoku ili pak učiti novi jezik, početi svirati instrument ili izrađivati nakit. Bitno je da postaviš nove izazove svom mozgu jer se na taj način on razvija. Ako ti je navika doći kući i legnuti pred tv, pokušaj to činiti rjeđe. Umjesto toga, nađi hobi i pokušaj stimulirati svoj um uz razne male zadatke koje si svakodnevno možeš zadati. Primjerice, nauči šivati ili izraditi origami, upiši tečaj plesa, crtaj ili slaži puzle. Svaka mentalno stimulirajuća aktivnost jača um, održava ga zdravim i agilnim te prevenira kognitivni pad.
Hrani se zdravo
Koliko smo puta u djetinjstvu čuli od mame Moraš jesti da bi bio dobar u školi? Možda se čini da prehrana nema puno veze s tvojim sposobnostima i funkcioniranjem mozga, ali istina je suprotna. Loša prehrana koja uključuje puno šećera, loših ugljikohidrata i zasićenih masnoća ne šteti samo tvom tijelu nego i mozgu, a to će potvrditi svaki nutricionist. Zato bi tvoj jelovnik trebao biti raznovrstan i uključivati visokovrijedne namirnice. Primjerice, mediteranska prehrana dobra je opcija jer je bazirana na puno ribe, peradi, jajima, mliječnim proizvodima i zdravim mastima (maslinovo ulje, sjemenke i orašasti plodovi) te voću i povrću.
Riješi se loših navika
Neka istraživanja upućuju na to da je pušenje povezano s demencijom dok alkohol može pogoršati depresiju i anksioznost. Dokazano ili ne, možemo zaključiti da loše navike definitivno ne čine ništa dobro za tvoj mozak. Međutim, nije riječ samo o cigaretama i alkoholu. Loše navike podrazumijevaju i nedostatak sna, odnosno ostajanje budnim do kasno u noć, konzumiranje previše šećera i brze hrane, nedovoljno kretanja odnosno sjedilački način života te provođenje previše vremena pred ekranom TV-a, računala i mobitela. Sve te navike loše utječu na tebe i tvoj um, stoga, pronalaziš li se u ovim opisima, pokušaj to promijeniti.
Tjelesna je aktivnost obavezna
Iako ti je već dosadilo slušati o tome kako je tjelovježba ključ zdravlja, to je doista istina i treba je shvatiti ozbiljno. Bilo koji oblik tjelovježbe -trčanje, vožnja bicikla, brzo hodanje, vježbe snage, ples, plivanje - pomoći će tvom mozgu da ostane mlad, a tvom tijelu da bude čvršće i otpornije na ozljede. Štoviše, istraživanje provedeno 2017. godine u njemačkom Centru za neurodegenerativne bolesti pokazalo je kako ples ima najviše anti-age utjecaja na mozak.
Ne izbjegavaj druženja
Socijalizacija je bitna za naše cjelokupno zdravlje, a ponajviše zdravlje mozga. Nažalost, kako starimo, manje smo skloni izlaženju iz kuće, posebno nakon posla. Radije ostajemo u udobnosti svog doma pred TV-om ili dobrom knjigom te frižiderom na dohvat ruke. Naravno, to je potpuno u redu, ali samo ako i dalje radimo na svom društvenom životu. Važno je izlaziti iz kuće, obilaziti nova mjesta, družiti se s prijateljima ili upoznati neke nove ljude. Na taj način suočavamo svoj um s novim i nepredvidljivim situacijama, a upravo je to ono što mu treba kako bi se i dalje razvijao.
