Dodaci prehrani – od kolagenskih prahova do gumenih bombona za imunitet – postali su svakodnevni dio života. Sve ih je više na policama trgovina, u oglasima na društvenim mrežama i u kupaonskim ormarićima. Obećavaju bolji san, blistavu kožu, veću koncentraciju pa čak i dulji život – predstavljeni su kao brzo rješenje za brojne suvremene zdravstvene izazove.
Na temelju brojnih tvrdnji koje se mogu pronaći online, lako je steći dojam da suplementi mogu izliječiti gotovo sve. Ipak, nutricionisti upozoravaju da su dodaci prehrani često pogrešno shvaćeni i precijenjeni, a mnogi korisnici nisu svjesni mogućih rizika, ograničenja i marketinških trikova.
Kako biste donijeli informiranu odluku, donosimo pet ključnih činjenica koje treba imati na umu prije kupnje dodataka prehrani.
Hrana prije dodataka
Ako nutrijente možete unijeti prehranom – to je gotovo uvijek bolja opcija. Prema definiciji britanske Agencije za sigurnost hrane (Food Standards Agency), dodaci prehrani su proizvodi namijenjeni za ispravljanje prehrambenih nedostataka, održavanje adekvatnog unosa nutrijenata ili podršku određenim fiziološkim funkcijama.
Drugim riječima – dodaci su tu da nadopune prehranu, a ne da zamjene pravu hranu.
Cjelovite namirnice nude puno više od izoliranih nutrijenata. Na primjer, masna riba poput lososa ne sadrži samo omega-3 masne kiseline, već i proteine, vitamin D, selen i druge korisne spojeve. Ti sastojci djeluju zajedno na načine koje znanost još u potpunosti ne razumije – i takvu sinergiju teško je, ako ne i nemoguće, postići u obliku dodatka, piše Science Alert.
Znanstvenici su pokušavali izolirati "aktivne sastojke" iz voća i povrća kako bi ih pretočili u kapsule, no rezultati nisu usporedivi s djelovanjem cjelovitih namirnica.
Ipak, postoje situacije kada su dodaci nužni. Folna kiselina, primjerice, preporučuje se prije i tijekom trudnoće radi smanjenja rizika od oštećenja neuralne cijevi kod fetusa. Vitamin D savjetuje se uzimati tijekom zimskih mjeseci kada nedostaje sunčeve svjetlosti. Osobe koje se hrane isključivo biljno (vegani) trebaju uzimati vitamin B12 jer ga ima gotovo isključivo u životinjskim proizvodima.
Možda ne znate da unosite previše
Lakše je pretjerati s dodacima prehrani nego s hranom. Kratkoročno, predoziranje može uzrokovati nuspojave poput mučnine ili proljeva, no dugotrajno prekomjerno uzimanje može imati ozbiljne posljedice.
Mnogi ljudi godinama uzimaju razne suplemente, a da ne znaju trebaju li ih uopće – ili koliko je previše. Vitamini topivi u mastima poput A, D, E i K talože se u tijelu, umjesto da se izlučuju.
Primjerice, previše vitamina D može uzrokovati nakupljanje kalcija u organizmu, što može oštetiti bubrege i srce te oslabiti kosti. Visoke doze vitamina A povezane su s oštećenjem jetre, razvojnim malformacijama u trudnoći i smanjenjem gustoće kostiju.
Čak i vitamini topivi u vodi mogu izazvati probleme – dugotrajno uzimanje visokih doza vitamina B6 povezano je s oštećenjem živaca.
Budući da većina ljudi ne kontrolira redovito razine nutrijenata u krvi, moguće je da problem uoče tek kada se pojave simptomi.
Ne vjerujte svemu što vidite na društvenim mrežama
Dovoljno je nekoliko minuta na internetu da vas zaskoče s proizvodima s oznakama poput "prirodno", "detoks" ili "jača imunitet". Takvi izrazi zvuče privlačno, no zapravo nemaju znanstvenu definiciju – to su marketinški izrazi.
Prema Agenciji za sigurnost hrane, dodaci prehrani nisu lijekovi i ne mogu imati farmakološko, imunološko ili metaboličko djelovanje. Ipak, mnoge online tvrdnje sugeriraju upravo suprotno. Ovakav način oglašavanja, poznat i kao "healthwashing", odnosno obmanjujuće oglašavanje koje pozicionira proizvod zdravijim nego što stvarno jest.
Za razliku od lijekova, dodaci prehrani nisu podložni strogim provjerama, što znači da neki mogu imati nepravilne doze, upitne sastojke ili netočan popis na deklaraciji.
Proizvode često promoviraju osobe bez ikakve medicinske ili nutricionističke stručnosti, oslanjajući se na osobna iskustva umjesto na znanstvene dokaze. Iako pravila o oglašavanju postoje, rijetko se provode i često prolaze ispod radara – kao rezultat toga, često se pojavljuju tvrdnje koje su uistinu nevjerojatne.
Industrija dodataka prehrani više se bavi prodajom nego znanošću
Globalno tržište dodataka prehrani vrijedi više od 115 milijardi eura – a kao i svaka velika industrija, prvenstveno teži rastu i profitu. To utječe na način na koji se proizvodi razvijaju i oglašavaju.
Da neki dodatak zaista djeluje kako se tvrdi, preporučivao bi ga liječnik – a ne influencer.
Određeni dodaci imaju znanstvenu potporu – poput željeza ili vitamina D – ali to su često manje atraktivni proizvodi koji ne dolaze s “čudesnim” tvrdnjama.
S druge strane, mnogi dodaci koji se agresivno reklamiraju koriste tvrdnje koje daleko nadilaze ono što istraživanja pokazuju – i često ih promoviraju osobe bez formalnog znanja iz područja prehrane ili medicine.
Neki dodaci nisu sigurni za sve
To što se neki dodatak može kupiti bez recepta, ne znači da je siguran. Čak i proizvodi s oznakom “prirodno” mogu imati nuspojave ili utjecati na djelovanje lijekova.
Na primjer, gospina trava koja se koristi za ublažavanje blage depresije, može imati opasne interakcije s antidepresivima, kontracepcijom i lijekovima za krvni tlak. Vitamin K može ometati djelovanje lijekova za razrjeđivanje krvi poput varfarina. Visoke doze željeza mogu izazvati probavne smetnje i utjecati na apsorpciju nekih antibiotika.
Mnogi dodaci nisu testirani na trudnicama, a neki, poput visokih doza vitamina A, mogu biti štetni u trudnoći i prenosivi putem majčinog mlijeka.
Ako ste trudni, dojite, uzimate lijekove ili imate kronično zdravstveno stanje – svakako se konzultirajte s liječnikom, ljekarnikom ili dijetetičarom prije nego počnete s novim dodatkom prehrani.
Dodaci prehrani mogu biti korisni kada za njima postoji stvarna potreba – primjerice, kod utvrđenog manjka određenog nutrijenta ili u posebnim životnim razdobljima poput trudnoće. No, važno je imati na umu da nisu čarobno rješenje za zdravlje i vitalnost.
Prije nego što posegnete za proizvodom s velikim obećanjima, korisno je zapitati se: je li mi ovaj dodatak zaista potreban – ili bih više dobio/la ulaganjem u kvalitetnu, raznoliku i uravnoteženu prehranu? U slučaju dvojbe, najbolje je savjetovati se s kvalificiranim zdravstvenim stručnjakom.
