Stres je prirodni dio života, a čak malo stresa može ti i dobro doći. On osigurava da krv pronađe put do tvojega mozga te ti pomaže u koncentraciji na zadaću ili zadatak koji ti je zadat. No, kada on postane kroničan, može i naštetiti tijelu. Bilo da dolazi zbog situacija koje ne možemo kontrolirati poput potresa ili pandemije ili problema na poslu na poslu, obiteljskih problema evo kako on može utjecati na tijelo.
Loša prehrana
Kad si pod stresom, veća je vjerojatnost da ćeš se odlučiti za nezdravu hranu i posegnuti za vrećicama čipsa, umjesto za štapićima mrkve. "Žudnja može biti potaknuta nedovoljnom razinom dopamina ili serotonina", objašnjava Natalya Fazylova, holistička specijalistica za zdravlje i wellness sa sjedištem u New Yorku.
Ako si pod pritiskom, nadbubrežne žlijezde proizvode kortizol, hormon stresa, dok je u mozgu niska razina serotonina. To potiče žudnju za hranom, poznatijom i pod nazivom comfort food, obično bogate jednostavnim ugljikohidratima. Nakon što ih konzumiraš, razina inzulina u krvi raste i potiče mozak na oslobađanje pohranjenog serotonina. "Odjednom se osjećaš bolje, raspoloženje se poboljšava i dobro funkcioniraš", kaže Fazlova. Ali, spomenutu zadovoljstvo zbog serotonina ne traje dugo i uskoro nakon toga, opet ćeš vjerojatno osjećati umor ili glad i tako nastaje začarani krug.
Nedostatak volje za vježbanjem
Doktorica Nadine Cohen smatra da stres zapravo smanjuje tvoju razinu energije. Stoga, kad se vratiš kući nakon dugog radnog dana, iako ti je možda primamljivo sjedati pred televizorom, ipak se odluči na nekoliko čučnjeva, sklekova i trbušnjaka. Studije su otkrile da vježbanje može pomoći u promicanju oslobađanja od stresa smanjujući i anksioznost.
Jaka i dugotrajna tjeskoba i anksioznost mogu dovesti do toga da se osobi učini kao da gubi razum
Ovisnička ponašanja
Studija iz 2008. godine s Akademije znanosti iz New Yorka sugerira da postoji veza između ovisničkog ponašanja poput ispijanja alkohola i uporabe droga te stresa. Što je pojedinac više pod stresom, veća je vjerojatnost da će pasti pod utjecaj ovisnosti.
Navike spavanja
Odnos sna i stresa veoma je složen. "Izazov kada je u pitanju anksioznost i problemi sa spavanjem jest taj da međusobno jedan drugoga pogoršavaju", kaže doktorica Rita Aouad. U osnovi, vjerojatno ćeš zbog stresa imati problema sa spavanjem ili čestim buđenjem jer kroz tvoj um prolazi mnogo negativnih misli povezanih sa stresom. Ako je to slučaj kod tebe, možda je vrijeme da probaš neke prirodne načine koji će ti pomoći sa spavanjem, kao ispijanje određenih čajeva.
Izostanak menstrualnog ciklusa
Istraživanja su pokazala da stres utječe i na tvoje hormone, što znači da on definitivno može uzrokovati promijene kada je u pitanju menstrualni ciklus. "Ekstremne količine stresa mogu utjecati na hormonalnu razinu koja sudjeluje u održavanju normalnog menstrualnog i ovulacijskog ciklusa", objasnio je stručnjak za plodnost Shahin Ghadir.
Problemi s plodnošću
Jedno je istraživanje pokazalo da je stres više nego udvostručio šanse za neplodnost kod žena, kaže doktor Leonid Frenkel. Studija iz 2014. godine iz časopisa Human Reproduction otkrila je da će žene s visokom razinom stresa znatno vjerojatnije patiti od neplodnosti od ostalih, čak i kad se u obzir uzmu i drugi zdravstveni čimbenici. Nadalje, to je vjerojatno povezano s prethodno spomenutim izostankom ili prekidom menstrualnog ciklusa zbog stresa.
Iznenadna trudnoća
Kad je riječ o plodnosti, stres može igrati veliku ulogu i na utjecaj pozitivnih, ne samo negativnih ishoda. Doktor Ghadir objašnjava da će žena, kada se riješi stresa, ponovno početi ovulirati i vjerojatno neće točno znati odrediti to. Stoga, ako ne koristiš ispravne metode kontracepcije to može dovesti do neočekivane trudnoće.
Povećanje podložnosti bolestima
Stres obično negativno utječe na spavanje, prehranu i vježbanje, sve glavne komponente koje su važne za sveukupno zdravlje. Stoga nije čudo da će tvoj imunološki sustav također biti ugrožen. "Dokazano je da kronični stres oslabljuje imunološki sustav i čini te sklonijom češćem razbolijevanju", objašnjava doktor Mintz za Prevention.
Odgađanje određenih stanja i bolesti
Kao što može utjecati na stvaranje bolesti, stres određena stanja može i odgoditi, kaže doktor Mintz. "Tijekom posebno stresnog događaja, kada ti je razina adrenalina visoka, možda bi privremeno mogla biti u mogućnosti boriti se protiv, recimo prehlade", objašnjava on. Također, napominje i da nije neuobičajeno da se ljudi razbole neposredno nakon proživljenog stresnog razdoblja.
Virusna infekcija herpes zoster ili groznica / herpesa na usnama
Budući da stres ima sposobnost slabljenja imunološkog sustava, on također može i reaktivirati bolesti poput virusne infekcije herpes zoster, kaže dr. Frenkel. Istraživanja pokazuju da postoji povezanost između kroničnog stresa i herpesa. Nadalje, za one koji su skloni herpesu na usnama, smanjenje stresa može pomoći u sprečavanju njegova nastanka. Spomenuto smanjenje možeš postići ako slijediš zdravu prehranu, vježbaš i dobro spavaš.
Refluks kiseline i čirevi
Jeste li ikada pretrpjela refluks kiseline tijekom nevjerojatno stresnog događaja? Akutni (iznenadni) i kronični stres može povećati razinu kiseline u tvojem želucu, uzrokujući žgaravicu, a u nekim slučajevima i čireve, kaže dr. Mintz.
Poremećaj funkcije crijeva
Između mozga i crijeva postoji snažna veza. Kada si pod stresom, veća je vjerojatnost da ćeš primijetiti simptome sindroma iritabilnog crijeva kao što su proljev, uznemireni želudac i nadimanje. Doktorica Cohen kaže da stres zapravo izaziva grčeve u tvojim crijevima i može poremetiti normalnu probavnu funkciju.
Uništeni nokti
Ne samo da je veća vjerojatnost da ćeš početi grickati svoje nokte ako si pod stresom, već i visoka razina kortizola može spriječiti njihov ponovni rast. Nadalje, kada ponovno počnu rasti, na noktima se često formira vodoravni obrub naziva Beauove linije. Srećom, Beauove linije s vremenom će izrasti i nestati.
Utjecaj na seksualnu funkciju i smanjena želja za seksom
Stres može uzeti danak i po pitanju tvojega seksualnog života, a jedan od načina je smanjivanje tvojeg seksualnog nagona. Prema dr. Mintz, zbog njega nećeš biti zainteresirana za 'gužvu pod plahtama'. Nadalje, istraživanja su otkrila da on utječe i na seksualnu funkciju. Ne samo da može smanjiti želju za njim, već može utjecati i na performanse u krevetu", kaže dr. Mintz.
Visok krvni tlak
Prema Američkom udruženju za srce (American Heart Association), stres izravno pridonosi faktorima rizika za visoki krvni tlak - poput loše prehrane i prekomjerne konzumacije alkohola - pa ako si pod stresom, i tvoj će krvni tlak vjerojatno porasti.
Veće šanse za moždani ili srčani udar
Nije rijetkost da ljudi dožive srčani udar ili moždani udar kada su pod ozbiljnim i velikim stresom. Stres stimulira dio tvojeg mozga zvan hipotalamus, koji zauzvrat potiče nadbubrežne žlijezde na oslobađanje hormona, kortizola i adrenalina. To može povećati rad srca i krvni tlak. "Zbog neprestanog ili velikog stresa, srce mora napornije raditi kako bi se suprotstavilo povišenom krvnom tlaku i kako bi pumpalo i slalo krv u tijelo", objašnjava dr. Cohen te navodi kako se s fluktuacijama i porastom krvnog tlaka povećava i rizik od srčanog ili moždanog udara.
Pokazalo se da su kardiovaskularne bolesti i dalje glavni uzrok smrtnosti u Hrvatskoj, a 18 % smrtnih slučajeva u svijetu povezano je s hipertenzijom
Problemi s disanjem
Prije mnogo godina mislilo se da astmu može uzrokovati stres ili anksioznost. Iako sada znamo da to nije slučaj, stres i snažne emocionalne reakcije mogu dovesti do pogoršanja simptoma astme, objašnjava dr. Mintz. Također kaže da je važno imati na umu da kronični stres može dovesti do anksioznosti, što može uzrokovati napade panike i percipiranje otežanog disanja.
Promjene u metabolizmu
Kronični stres izravno je povezan s debljanjem. Doktor Cohen kaže da kortizol dovodi do toga da tijelo zadržava, umjesto sagorijeva masti. Upravo to može ti i povećati žudnju za nezdravom hranom, čija je konzumacija izravno povezana s većom vjerojatnošću razvijanja masnih naslaga na području trbuha.
Debljanje
Doktorica Cohen navodi kako je debljina, pogotovo pretilost u središnjem tijelu tijela, oko trbuha, izravno povezana s metaboličkim sindromom. Kao što smo već naveli, ljudi koji su pod stresom vjerojatno će imati i nezdrave navike koje doprinose razvoju metaboličkog sindroma, a "metabolički sindrom je povezan s lošim zdravstvenim ishodima i povećanim razvojem preuranjenih srčanih bolesti", dodaje ona.
Loše raspoloženje
Kronični stres može utjecati na raspoloženje na više načina, navodi dr. Cohen. "Osobe pod stresom mogu osjetiti pretjeranu zabrinutost, nemir, poteškoće u koncentraciji, razdražljivost, ljutnju i tugu", kaže ona. Stres također utječe na razinu ključnih neurona kada je u pitanju raspoloženje, poput serotonina i dopamina.
Depresija
Ako patiš od poremećaja raspoloženja, vjerojatno ćeš otkriti da stres pogoršava ove simptome. "Poremećaji raspoloženja kao što su generalizirani anksiozni poremećaj, panični poremećaj i depresija mogu biti potaknuti ili pogoršani stalnom razinom visokog stresa", kaže dr. Cohen.
Rizik od demencije
Istraživanja su pokazala da su visoke razine stresa u srednjem životnom dobu povezane s većom stopom demencije kasnije u životu, kaže dr. Frenkel. Jedno je istraživanje pokazalo da su žene koje su bile pod značajnim stresom u srednjim godinama imale 65 posto veći rizik od razvoja demencije.
Sporije zacjeljivanje rana
Psihološki stres može negativno utjecati na zarastanje rana, smatra dr. Frenkel, a nekoliko znanstvenih studija i potvrdilo je spomenutu činjenicu. Stres povećava razinu određenih hormona u krvi, usporavajući isporuku citokina koji pomažu u procesu ozdravljenja.
Glavobolje i loša kvaliteta kose
Stres je najčešće prijavljeni okidač kada su u pitanju glavobolje, prenosi Mayo klinika. Nadalje, stres može i uništiti tvoju kosu na različite načine, od uzrokovanja gubitka kose do usporavanja njenog rasta.
