Mindfulness je vrsta kognitivne psihoterapije usredotočenom svjesnošću, a predstavlja znanstveno utemeljenu metodu meditacije koja služi za održavanje stanja psihološke dobrobiti.
Osim što je jednostavna, mindfulness meditacija je prilično učinkovita, posebno kada su u pitanju depresivna i anksiozna raspoloženja, piše SciTechDaily.
Nedavna istraživanja pokazuju da svakodnevne kratke prakse mindfulnessa (usredotočene svjesnosti) mogu značajno poboljšati mentalno zdravlje i potaknuti ljude na zdraviji stil života.
Nedavna studija objavljena u British Journal of Health Psychology koju su proveli istraživači sa Sveučilišta u Bathu i Southamptonu otkriva da samo 10 minuta dnevne prakse usredotočene svjesnosti može ublažiti depresiju i tjeskobu te povećati motivaciju za usvajanje zdravijih životnih navika, kao što su kao poboljšane rutine vježbanja, prehrane i spavanja.
Istraživanje, u kojem je sudjelovalo 1247 odraslih osoba iz 91 zemlje, pokazuje da kratke dnevne sesije usredotočene svjesnosti koje su im pružene putem besplatne mobilne aplikacije Medito, mogu imati velike koristi.
Sudionici, od kojih većina nije imala prethodnog iskustva s prakticiranjem mindfulnessa, nasumično su raspoređeni u jednomjesečnu rutinu svjesnosti ili su u kontroliranim uvjetima imali slušanje odlomaka iz Alise u zemlji čudesa. Dnevne sesije svjesnosti uključivale su vježbe opuštanja, vježbe postavljanja namjera, skeniranje tijela, pozornost usmjerenu na disanje i samorefleksiju.
Značajni nalazi i povratne informacije sudionika
Sudionici su ispunjavali ankete o svom mentalnom zdravlju prije početka 30-dnevnog treninga svjesnosti i po njegovom završetku. Rezultati su bili zapanjujući. Nakon treninga svjesnosti sudionici koji su koristili aplikaciju svjesnosti imali su sljedeće rezultate:
- Smanjenu depresiju za 19,2 % više od kontrolne skupine.
- Poboljšano blagostanje za 6,9 % više.
- Smanjenu anksioznost za 12,6 % više.
- Stavovi o zdravlju postali su pozitivniji za 7,1% u odnosu na kontrolnu skupinu.
- Bihevioralne namjere vezane uz brigu o zdravlju porasle su za 6,5 % izvan kontrole.
Pozitivni učinci svjesnosti uglavnom su se održali nakon 30 dana. U anketi mjesec dana kasnije skupina koja se bavila svjesnošću pokazala je trajna poboljšanja povezana s blagostanjem, depresijom i stavovima, pa je čak prijavila i bolju kvalitetu sna.
U svojim povratnim informacijama, sudionici su istaknuli brojne prednosti prakse mindfulnessa. Neki od sudionika naveli su sljedeće prednosti: “Svjesnost, samokontrola, zahvalnost, strpljiviji sam i više se radujem sadašnjem trenutku.”
“Bistar um. Osjećam da je sve pod kontrolom i da ću moći učiniti ono što sam zamislio”, dodao je drugi.
“Nakon ovih treninga meditacije bolje razumijem funkcije svog uma. Treninzi su mi pomogli da dobijem bolji uvid u mnoge stvari i pokazali mi drugačiju sliku kroz koju gledam na svijet. Riječi koje mi padaju na pamet: korisno, pronicljivo i motivirajuće”, objasnio je jedan od sudionika studije.
Implikacije za digitalne zdravstvene intervencije
Uzbudljivo je da je ovo ispitivanje jedno od prvih koje je pokazalo da dobrobiti usredotočene svjesnosti za mentalno zdravlje mogu proizaći iz promjena načina života. Ovo naglašava potencijal prakse usredotočene svjesnosti za promicanje zdravijeg života, kao što je redovito vježbanje, što je ono što tim želi sljedeće istražiti.
Studiju je provela psihologinja Masha Remskar, stručnjakinja za promjenu ponašanja, svjesnost i vježbanje sa Sveučilišta u Bathu.
"Ova studija naglašava da čak i kratke dnevne prakse svjesnosti mogu ponuditi prednosti, čineći ih jednostavnim, ali moćnim alatom za poboljšanje mentalnog zdravlja", rekla je Remskar.
„Uzbudljivo je vidjeti kako se dobrobiti mindfulnessa šire i pomažu ne samo za smanjenje depresije i tjeskobe već i za druga zdravstvena ponašanja kao što je bolje spavanje i izgradnja snažnijih namjera da se živi zdravim načinom života. Pozornost izgrađuje psihološke vještine koje su vam potrebne za izgradnju zdravih navika – nadamo se da ćemo u budućem radu pokazati da kada jednom steknete te vještine možete ih koristiti za poboljšanje nekoliko zdravstvenih ponašanja od redovitog vježbanja do prestanka pušenja”, izjavila je Remskar vezano uz nalaze koji povezuju praksu svjesnosti sa zdravijim navikama.
“Istraživanje naglašava kako digitalna tehnologija – u ovom slučaju, besplatno dostupna aplikacija – može pomoći ljudima da integriraju bihevioralne i psihološke tehnike u svoje živote, na način koji im odgovara”, komentirao je koautor studije dr. Ben Ainsworth, koji vodi Grupu za digitalnu intervenciju na Sveučilištu Southampton.
