Poremećaj depersonalizacije-derealizacije je stanje mentalnog zdravlja u kojem se osoba osjeća nepovezano sa svojim tijelom, svojim osjećajima i okolinom.
U poremećaju depersonalizacije-derealizacije osoba se osjeća odvojeno od sebe (depersonalizacija) i nepovezano s okolinom (derealizacija). Dok kod mnogih ljudi ovakvi osjećaji mogu doći i proći, kod osoba s poremećajem depersonalizacije-derealizacije oni obično traju dugo ili nestaju i ponovno se vraćaju.
Depersonalizacija utječe na sposobnost osobe da svoje misli, osjećaje i tijelo prepozna kao svoje. Možda se oboljeloj osobi čini da gleda sebe kao da igra ulogu u filmu, a ne da živi svoj život. Na primjer, ako kupuje namirnice, mogla bi osjećati kao da gleda kako netko drugi gura njena kolica, bira hranu s polica i dolazi do blagajne.
Derealizacija utječe na sposobnost osobe da točno vidi svoju okolinu. Stvari se možda ne čine stvarnima ili osoba možda osjeća kao da gleda kroz zamagljeni prozor ili u crno-bijeloj, a ne u boji. Predmeti mogu izgledati izobličenog oblika ili veličine ili joj se može činiti da se mijenjaju dok ih gleda.
U poremećaju depersonalizacije-derealizacije, osoba može doživjeti depersonalizaciju, derealizaciju ili oboje. Ipak, nije izgubila dodir sa stvarnošću, ali shvaća da njezine percepcije nisu stvarne, što može biti frustrirajuće i uzrokovati anksioznost.
Psihijatri klasificiraju poremećaj depersonalizacije-derealizacije kao disocijativni poremećaj u priručniku DSM-5 (Dijagnostički i statistički priručnik za duševne poremećaje). Disocijativni poremećaj identiteta i disocijativna amnezija također su u ovoj kategoriji.
Većina se ljudi zna "isključiti" s vremena na vrijeme, a tada je riječ o prolaznoj depersonalizacija. Ali poremećaj depersonalizacije-derealizacije je dugotrajan i obično se pojavljuje kod jedan do dva posto ljudi, iako je češći kod adolescenata i mladih odraslih osoba.
Koji su simptomi poremećaja depersonalizacije-derealizacije?
Osobama s poremećajem depersonalizacije-derealizacije ponekad je teško pretočiti svoje simptome u riječi. Drugi smatraju da imaju riječi kojima bi opisali svoje iskustvo, ali da ih ljudi ne razumiju ili ne shvaćaju ozbiljno. Glavni simptom poremećaja depersonalizacije-derealizacije je osjećaj nepovezanosti, a mogu se pojaviti i:
- Isključenje od vlastitih misli, osjećaja i tijela (depersonalizacija).
- Isključenje iz okoline ili okruženja (derealizacija).
- Oboljela se osoba osjeća poput robota ili kao da su drugi oko nje roboti.
- Emocionalna otupjelost.
- Osoba kao da promatra sebe izvan svog tijela.
- Osoba kao da živi u svijetu snova.
- Tuga ili anksioznost.
Ovi simptomi mogu uzrokovati značajne probleme, jer bi oboljela osoba mogla pomisliti da je nešto strašno loše s njom. Može se usredotočiti na simptome, stalno iznova razmišljati o svojim simptomima ili prošlim događajima (ruminacija) ili ih pokušati kontrolirati. To može povećati osjećaj anksioznosti i zabrinutosti, što zauzvrat može pogoršati simptome.
Što uzrokuje poremećaj depersonalizacije-derealizacije?
Iako se još uvijek ne zna što točno uzrokuje poremećaj depersonalizacije-derealizacije, često je povezan s intenzivnim stresom ili traumom, kao što su:
- Fizičko zlostavljanje.
- Nasilje u obitelji (bilo da je osoba svjedočila tome ili je sama to doživjela).
- Nesreće ili prirodne katastrofe.
- Opasnost po život.
- Iznenadna smrt voljene osobe.
- Roditelj s teškom psihičkom bolešću.
Koji su faktori rizika?
Neki ljudi mogu biti izloženi većem riziku od razvoja disocijativnog poremećaja zbog:
- Smanjene svijesti o emocijama.
- Određenih poremećaja osobnosti ili drugi mentalnih poremećaja.
- Fizičkih stanja poput napadaja.
Kako se dijagnosticira i liječi poremećaj depersonalizacije-derealizacije?
Ako liječnik posumnja na poremećaj depersonalizacije-derealizacije, može postaviti niz pitanja koja će pomoći u prepoznavanju simptoma, koliko se često pojavljuje i koliko ometa blagostanje osobe. Također, može otkriti koja bi druga stanja mentalnog zdravlja (popratne bolesti) osoba mogla imati, kao što su:
- Depresija.
- Anksioznost.
- Opsesivno-kompulzivni poremećaj (OKP).
- Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP).
- Poremećaji osobnosti.
Ako ne postoji druga dijagnozu koja bi jasnije odgovarala, osoba ne prestaje uzimati lijekove i njezina iskustva nisu povezana sa psihoaktivnim tvarima koje mijenjaju raspoloženje poput droga ili alkohola, može joj se dijagnosticirati poremećaj depersonalizacije-derealizacije.
Osim liječničke procjene, ponekad su potrebne i pretraga koje isključuju druge potencijalne uzroke, poput MR-a, CT-a, EEG-a i testova urina za procjenu psihoaktivnih tvari, navode iz HaMED-a.
Istraživači još uvijek nisu sigurni koji je najbolji način liječenja poremećaja depersonalizacije-derealizacije. Prilikom razmatranja mogućnosti liječenja, liječnik će provjeriti povijesti bolesti, simptome i ciljeve liječenja. On može preporučiti lijekove i terapiju razgovorom (psihoterapija) poput kognitivne bihevioralne terapije (KBT) ili terapiju desenzibilizacije i ponovne obrade pokreta očiju(obično nazvane EMDR).
"Za liječenje poremećaja depersonalizacije-derealizacije korišteni su različiti lijekovi, ali nijedan nije dokazan kao učinkovit. Anksiolitici i antidepresivi ponekad pomažu, dominantno smanjujući anksioznost ili depresiju, koji su često prisutni u poremećaju depersonalizacije/derealizacije. Međutim, anksiolitici također mogu povećati depersonalizaciju ili derealizaciju, pa liječnici pažljivo prate upotrebu tih lijekova", prema HeMED-u.
Koliko dugo traje poremećaj depersonalizacije-derealizacije?
Nažalost, nema puno istraživanja o tome što očekivati s poremećajem depersonalizacije-derealizacije. Ako se ne liječi, poremećaj depersonalizacije-derealizacije može trajati godinama. Ponekad nestaje sam od sebe, ali može negativno utjecati na odnose ili poslovni život. Uz liječenje, ljudi obično počnu primjećivati smanjenje simptoma unutar nekoliko mjeseci. "Potpuni oporavak je moguć za mnoge osobe s poremećajem depersonalizacije / derealizacije, osobito ako su simptomi posljedica stresova koji se mogu riješiti tijekom liječenja", prema HeMED-u.
Izvori za članak: Cleveland Clinic, HeMED, Mayo Clinic.
