"Crashing out" je kolokvijalni izraz koji se koristi za opisivanje emocionalnog sloma, odnosno preopterećenosti emocijama.
Ovakvo stanje obično se očituje kroz iznenadne i snažne ispade bijesa, frustracije ili tuge. Nakon takvih emocionalnih izljeva, osoba često donosi loše odluke koje mogu imati negativne posljedice za njezin život.
Koji su znakovi “crashing outa” ili emocionalnog sloma?
Znakovi da doživljavate emocionalni slom često su povezani s lošom kontrolom emocija ili preopterećenošću uzrokovanom stresom, tjeskobom ili mentalnim pritiskom. Takvo stanje može utjecati i na vaše tijelo i na ponašanje, stoga je važno prepoznati upozoravajuće signale na vrijeme, piše VeryWell Health.
Najčešći znakovi emocionalnog sloma uključuju:
- Iznenadne i snažne emocionalne reakcije – ispadi bijesa, plača ili osjećaj da ćete "eksplodirati".
- Osjećaj preopterećenosti – kao da više ne možete podnijeti ni najmanji izazov.
- Povlačenje u sebe – izbjegavanje ljudi, obaveza i svakodnevnih aktivnosti.
- Impulzivne i loše odluke – poput sukoba s bližnjima, odgađanja obaveza ili donošenja rizičnih odluka.
- Fizički simptomi stresa – ubrzan rad srca, nesanica, napetost u tijelu, umor ili glavobolje.
- Osjećaj beznađa ili tuge bez jasnog razloga.
Što se još može dogoditi kad doživite emocionalno preopterećenje?
Kada osoba doživi emocionalni slom ili disbalans emocija, može pokazivati različite reakcije i ponašanja, često kao posljedicu nesnalaženja s jakim osjećajima. To može uključivati:
- Povlačenje iz društva — izbjegavanje kontakta s prijateljima, obitelji ili kolegama.
- Zlouporabu alkohola ili drugih supstanci — korištenje droga ili alkohola kao načina za "utapanje" osjećaja.
- Prejedanje nezdravom hranom ili preskakanje obroka — što dodatno može narušiti zdravlje.
- Preosjetljive reakcije na manje smetnje ili frustracije — osjećaj da su male situacije nepodnošljive.
- Osjećaj tjelesne nelagode ili bolesti — glavobolje, probavne smetnje ili druge fizičke tegobe.
- Poremećaji sna — problemi s nesanicom ili pak pretjeranim spavanjem.
- Nagli ispadi bijesa prema drugima — iznenadne i intenzivne reakcije ljutnje koje mogu narušiti odnose s bližnjima.
- Rizično ponašanje — opasna vožnja, nezaštićeni spolni odnosi ili druge nesmotrene radnje.
- Impulzivno napuštanje posla ili važnih obaveza.
- Fizička agresija — bacanje stvari, svađe ili čak fizički sukobi s drugima.
- Objavljivanje nepromišljenih sadržaja na društvenim mrežama — zbog čega se kasnije može osjećati kajanje.
Podrijetlo i suvremena upotreba izraza
Tradicionalno, izraz “crashing out” ili “srušiti se” odnosio se na odlazak na spavanje ili osjećaj da morate odmah zaspati zbog velike iscrpljenosti. Međutim, danas je značenje ovog izraza evoluiralo i koristi se za opisivanje trenutka kada osoba dosegne svoj emocionalni ili psihički “slom” zbog prevelikog stresa ili preopterećenosti emocijama.
Što može izazvati emocionalni slom?
Emocionalni slom može izazvati mnogo različitih stvari, a to uvelike ovisi o osobi. Za neke ljude jedan veliki događaj poput traumatične nesreće ili gubitka voljene osobe može biti okidač za emocionalni slom. Za druge, niz manjih stresnih situacija koje se zbrajaju također može dovesti do iscrpljenosti i sloma.
Na primjer, osoba koja se kod kuće suočava s napetošću odlazi po kavu prije posla, ali zatekne dugu gužvu na blagajni zbog koje bi mogla zakasniti na posao. Upravo takva sitnica može izazvati da ta osoba doživi emocionalni slom.
Već postojeći poremećaji mentalnog zdravlja, poput anksioznosti, depresije ili posttraumatskog stresnog poremećaja, također mogu doprinijeti tome da se osoba slomi kada se u njenom životu dogodi negativan događaj.
Ostali mogući okidači uključuju:
- Osjećaj pretjeranog i dugotrajnog pritiska za postizanjem rezultata na poslu ili u školi
- Suočavanje s financijskim poteškoćama
- Fokusiranje na globalnu nestabilnost i događaje koji izazivaju stres
Upozoravajući znakovi da ste na rubu emocionalnog sloma
Postoje određeni znakovi koji mogu ukazivati na to da ste preplavljeni emocijama i da se približavate trenutku emocionalnog sloma. Ti se znakovi mogu pojavljivati kontinuirano i postupno postajati intenzivniji dok ne dođe do sloma. Među njima su:
- Osjećaj razdražljivosti, zbunjenosti ili ljutnje gotovo cijelo vrijeme
- Povećana nervoza i osjećaj da ste "na rubu"
- Pojava nametljivih i impulzivnih misli ili ideja
- Emocionalna otupjelost — osjećaj kao da ne osjećate ništa
- Osjećaj nadolazeće propasti ili straha od neizbježnog lošeg ishoda
Što učiniti ako osjećate da se emocionalno “slamate”?
Ako osjećate da ste na rubu emocionalnog sloma, važno je odmah poduzeti korake kako biste se suočili sa stresom koji vas je doveo do tog stanja, kao i kako biste naučili bolje kontrolirati negativne emocije. Evo nekoliko savjeta što možete napraviti:
- Redovito prakticirajte meditaciju, duboko disanje ili vježbe svjesnosti (mindfulness).
- Redovito se bavite tjelesnom aktivnošću i jedite zdravu hranu.
- Pazite da dovoljno spavate – uspostavite rutinu spavanja i držite je se.
- Izbjegavajte ponašanja koja mogu dodatno povećati stres, poput konzumacije alkohola ili droga.
- Prepoznajte što vas najviše uzrujava i zapišite te okidače.
- Riješite se svih ponavljajućih problema koji vam stvaraju velik stres, poput toksične radne okoline ili sukoba u vezi.
- Potražite pomoć terapeuta koji vam može pomoći razviti strategije za suočavanje i bolje upravljanje emocijama.
- Pronađite načine da se umirite i opustite, te ih koristite što je više moguće kad je stres neizbježan.
- Razgovarajte s liječnikom o mogućem uzimanju lijekova, poput antidepresiva, ako je potrebno.
- Isprobajte razne bihevioralne terapije kako biste poboljšali emocionalnu kontrolu.
Bihevioralne terapije za emocionalni slom
U nekim slučajevima, bihevioralne terapije mogu pomoći osobi da bolje upravlja stresom i time smanji rizik od emocionalnog sloma. Neki od najčešće korištenih pristupa koji mogu poboljšati regulaciju emocija uključuju:
- Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT)
- Dijalektička bihevioralna terapija (DBT)
- Shema terapija
- Terapija prihvaćanja i predanosti (ACT)
- Terapija usmjerena na svjesnost (mindfulness)
Ove terapije pomažu u osvještavanju i mijenjanju negativnih obrazaca mišljenja i ponašanja, jačanju emocionalne otpornosti te učenju učinkovitih tehnika suočavanja sa stresom.
Potražite pomoć za emocionalnu disregulaciju
Ako doživljavate emocionalni slom i on vodi do negativnih posljedica u vašem životu, traženje pomoći je izvrstan pristup kako biste naučili bolje upravljati svojim emocijama, ne samo sada, nego i dugoročno.
Podrška za emocionalnu disregulaciju i emocionalni slom može uključivati razgovor s terapeutom koji će vam pomoći razviti nove vještine suočavanja ili uključivanje u terapije o kojima smo ranije govorili. Važno je da se obratite zdravstvenom stručnjaku ako imate takve poteškoće, jer postoji pomoć i postoje učinkoviti načini liječenja.
