Letargija, iscrpljenost, mučnina ne moraju samo biti znakove mamurluka ili bolesti. Ove simptome mogu uzrokovati i teška svađa s voljenom osobom, stres na poslu ili suočavanje sa neugodnom osobom, a radi se o emocionalnom mamurluku.
Iako emocionalni mamurluk nije zdravstveni pojam, mnogi će povremeno biti emocionalno i fizički iscrpljeni emocionalno nabijenim interakcijama. Dok je za mamurluk povezan s alkoholom potrebno barem nekoliko sati da počne, emocionalni mamurluk može početi brže. Nadalje, psihologinja Felicity Baker je za Women's Health objasnila da emocionalni mamurluk može trajati od nekoliko minuta do nekoliko dana. Emocionalni mamurluk može biti rezultat raznih stresnih situacija, poput svađe, napornog dana na poslu, neočekivanog financijskog tereta ili čak gledanja srceparajućeg filma.
"Definitivno imam emocionalni mamurluk nakon rasprava s obitelji i prijateljima o ozbiljnim, emocionalnim odlukama ili problemima", dijeli Amy (27) iz Walesa. Dodaje da se njezini simptomi pojačavaju, ako mora zadržati svoje osjećaje u takvim situacijama te vrlo brzo doživljava emocionalni mamurluk. "Osjećam se prilično umorno odmah nakon toga, a sljedeći dan ću se probuditi s moždanom maglom, čak i ako sam spavala cijelu noć. Kada se tako osjećam, ometena sam i vjerojatno ću izbjegavati svoje obaveze", priznala je Amy za Women's Health.
Terapijske sesije također mogu uzrokovati emocionalni mamurluk, a Deb (47) iz Sussexa otkriva da se nakon njih ponekad osjeća toliko iscrpljeno jer se na terapiji ponekad mora suočiti s mračnim ili teškim stvarima. Za nju emocionalni mamurluk može trajati cijeli dan ili duže, ovisno koliko je emocionalne energije potrošila.
Ali nisu samo negativna iskustva ta koja mogu izazvati emocionalni mamurluk. Pozitivna i sretna vremena mogu imati isti učinak. Psihologinja Tara Quinn-Cirillo objasnila je da nije važno jesu li iskustva dobra ili loše, već njihov intenzitet i trajanje, osobito u društvenim situacijama.
Fiziološki aspekt emocionalnog mamurluka
Dobro je poznato da stresne situacije mogu izazvati tjelesnu reakciju borbe ili bijega, a Baker je napomenula da je produljena reakcija na stres u biti ono što se događa kod emocionalnog mamurluka. "Kada se u početku suočite s prijetnjom ili izazovom, dijelovi mozga, prefrontalni korteks i amigdala, kreću u akciju. Oni su programirani za otkrivanje prijetnji i ponašaju se poput alarma, upozoravajući vas na prijetnju prije nego što je vaš svjesni dio mozga primijeti. U tim trenucima se u vašem tijelu aktiviraju adrenalin i kortizol", objasnila je Baker.
Fizički simptomi borbe ili bijega (kao što su ubrzani otkucaji srca i trnci) mogu brže nestati, ali često se emocionalna reakcija nastavlja još neko vrijeme nakon toga. Dok svi doživljavaju navale kortizola u stresnim situacijama, neki su skloniji razvoju emocionalnog mamurluka – poput onih s poviješću emocionalnih ili mentalnih poteškoća, koji su prethodno doživjeli traumu ili koji introverti. Zašto? "Zato što su kod postojećeg stresa i nevolje osnovne razine adrenalina i kortizola već povišene", dodala je Baker.
Deb shvaća da je zbog svoje introvertirane prirode sklonija emocionalnim mamurlucima, čak i nakon pozitivnih društvenih iskustava. "Bilo koja aktivnost u društvu ljudi me iscrpljuje. Često mi treba nekoliko dana za odmor nakon bilo kakvog druženja", priznala je Deb.
Kako prevladati emocionalni mamurluk?
Iako nažalost ne postoji pouzdana metoda za sprječavanje emocionalnog mamurluka, različiti pristupi mogu vam pomoći da ostanete na pravom putu tijekom i nakon intenzivnog događaja.
- Upravljajte svojom reakcijom. Baker kaže da strategije za reguliranje vaše reakcije tijekom situacije mogu spriječiti razvoj emocionalnog mamurluka. Predlaže da pokušate s polaganim i ravnomjernim disanjem ili kratkom vježbom svjesnosti jer će to smanjiti aktivnost simpatičkog živčanog sustava.
- Prepoznajte potencijalne okidače i planirajte u skladu s tim. Quinn-Cirillo spominje da vam to može pomoći u smanjenju posljedica. Na primjer, ako redovito idete na razgovor sa psihologom za koji znate da će uzeti emocionalni danak, možete planirati vrijeme za opuštanje nakon toga ili postaviti granice kako biste smanjili učinak.
- Usredotočite se na pozitivne stvari. Ako je negativno iskustvo potaknulo vaš emocionalni mamurluk, promijenite način razmišljanja. "Preusmjeravanje pažnje s negativnih misli na pozitivne može pomoći. Pokušajte se prisjetiti nečega što vam dobro ide u životu ili gledajte fotografije prošlih ugodnih iskustava", otkrila je Baker.
- Ne zadržavajte svoje osjećaje. Ako se već osjećate loše, u redu ako čete se isplakati. Quinn-Cirillo navodi da je oslobađanje emocija prirodan način da se umirite u vrijeme tjeskobe i umora. Kada plačete, proizvodite kemikalije koje vam pomažu da se smirite i smanjite bol.
- Odvojite vrijeme za sebe. Uzmite vremena kako biste bili malo sami pa makar morali i otkazati planove s drugima. Deb smatra da odmor pomaže ublažiti njezine simptome i odrijema ako može jer joj to puno pomaže.
- Pokrenite se. Ako se osjećate iscrpljeno i imate mučninu, vježbanje je možda posljednja stvar koju želite raditi. Međutim, vaš su um i tijelo usko povezani pa Quinn-Cirillo objašnjava da nježno kretanje (poput šetnje ili joge) može pomoći da se osjećate bolje. "Šetnja parkom ili bilo kojom zelenom površinom i svježi zrak dobri su za vas", dodaje.
Ovi načini mogu vam pomoći da svoj emocionalni mamurluk prevladate, ali ako se borite s intenzivnim i dugotrajnim emocionalnim umorom, osobito nakon bilo kakvog traumatičnog događaja, potražite stručnu pomoć.
