Ako se vrijeme vaših obroka znatno mijenja tijekom tjedna, možda imate takozvani „eating jet lag“. Novo istraživanje pokazuje da bi redovitost obroka mogla biti važna i za zdravlje srca.
Radnim danom doručkujete u sedam, a vikendom tek oko podneva? Ručak i večera također se pomiču, pa se vaš raspored prehrane iz dana u dan prilično razlikuje. Znanstvenici tu pojavu nazivaju „eating jet lag“.
Pojam opisuje razliku u vremenu konzumiranja hrane između radnih i slobodnih dana. Sličan je „social jet lagu“, odnosno promjenama vremena spavanja i buđenja tijekom tjedna.
Kako se određuje „eating jet lag“?
Istraživači bilježe vrijeme prvog i posljednjeg obroka u danu kako bi utvrdili koliko se raspored prehrane razlikuje između radnih i slobodnih dana. Primjerice, ako radnim danom jedete između 7 i 19 sati, a vikendom između 10 i 22 sata, cijeli se raspored pomaknuo za približno tri sata.
Povezanost s većim rizikom za zdravlje srca kod muškaraca
U novom istraživanju objavljenom u časopisu Communications Medicine analizirani su podaci 104.806 odraslih osoba uključenih u francusku studiju NutriNet-Santé. Rezultati su pokazali da je kod muškaraca svaki dodatni sat razlike u rasporedu prehrane između radnih i slobodnih dana bio povezan s 14 posto većim rizikom od kardiovaskularnih bolesti te 21 posto većim rizikom od koronarne bolesti srca. Povezanost kod žena nije bila statistički značajna.
Istraživači pretpostavljaju da pomicanje vremena obroka može utjecati na cirkadijalni ritam. Dok svjetlost usklađuje naš središnji biološki sat, vrijeme obroka utječe na ritmove u organima uključenim u metaboličke procese, poput jetre i gušterače.
Trebamo li svaki dan jesti u isto vrijeme?
Studija je promatračka, pa ne dokazuje da promjenjivo vrijeme obroka izravno uzrokuje bolesti srca. Povremeni kasni doručak također nije razlog za zabrinutost. Ipak, nešto ujednačenije vrijeme prvog i posljednjeg obroka moglo bi pomoći održavanju stabilnijeg dnevnog ritma. Ne morate jesti svakog dana u isto vrijeme, ali velike i česte promjene rasporeda možda ipak nisu potpuno nevažne.
Za zdravlje srca najvažnija je ukupna kvaliteta prehrane, redovito kretanje, dovoljno sna, nepušenje te kontrola krvnog tlaka, šećera i kolesterola. Redovitost obroka može biti samo jedan dio te jednadžbe.
