Svrbež, pojava crvenila i ljuštenje kože najčešći su simptomi seboreičnog dermatitisa, a zanimljivo je da na njihov intenzitet često utječe klima, odnosno promjena godišnjih doba.
Simptomi se pogoršavaju dolaskom hladnijih dana, dok se boravkom na moru i izlaganjem suncu stanje smiruje. No, manje je poznato da promjena prehrambenih navika može pomoći u smirivanju stanja. Seboreični dermatitis je kronična upala kože koje se najčešće javlja na tzv. seboreičnim područjima, odnosno na područjima kože gdje su žlijezde lojnice najbrojnije. To su vlasište, lice (osobito oko nosa i usta), područje iza uha, središnji dijelovi prsnog koša i leđa. U liječenju seboreičnog dermatitisa koriste se šamponi i gelovi na bazi salicilne kiseline, a manje je poznato da se promjenom prehrambenih navika i posezanjem za određenim dodacima prehrani može pridonijeti smirivanju stanja.
Hranite se cjelovito
Ne iznenađuje da je najbolja prehrana u borbi protiv seboreičnog dermatitisa ona cjelovita i nerafinirana koja se temelji na raznolikom voću i povrću, mahunarkama, orašastim plodovima i sjemenkama uz povremeni unos ribe i krtog mesa. Ove namirnice obiluju vrijednim tvarima koje djeluju protuupalno te potiču imunitet što je od izuzetne važnosti budući da se vjeruje da je seboreični dermatitis posljedica imunološkog poremećaja.
U prehranu svakako uvrstite smeđu rižu i proso jer rijetko uzrokuju alergije, a obiluju prehrambenim vlaknima koja potiču peristaltiku i redovito pražnjenje crijeva, smanjujući količinu toksičnih tvari u organizmu. Hrana koju treba izbjegavati uključuje onu bogatu jednostavnim šećerima, zasićenim mastima i jako začinjenu hranu. Industrijska hrana, kao i čokolada, alkohol i kava se ne bi smjeli naći na jelovniku jer mogu iscrpiti zalihe važnih hranjivih tvari.
Izbjegavajte alergene
Vjeruje se da osobe koje pate od seboreičnog dermatitisa imaju visoku učestalost alergija na najčešće alergene, odnosno na mlijeko i mliječne proizvode, pšenicu, jaja, soju, kikiriki, ribu, ali i kukuruz, rajčicu, jagode i citruse. Zato se preporučuje da se te namirnice isključe iz prehrane na dva tjedna ili dok se koža barem malo ne oporavi. Tada se namirnice koje su izbačene jedna po jedna uvode natrag u prehranu te se prate simptomi. Ako se oni ne pogoršaju namirnicu je sigurno konzumirati, no ako primijetite da određena hrana pogoršava simptome bolesti poželjno ju je isključiti iz prehrane na barem 6 tjedana i tada je ponovno pokušati uvesti.
Smirite kožu uz zelene smoothieje
U borbi protiv seboreičnog dermatitisa vrijedi osigurati adekvatne količine vitamina A bitnog za normalno funkcioniranje kože te klorofila, zelenog pigmenta za koji se vjeruje da pročišćava jetru i krv. Hrana koja pruža dvostruku korist zbog svog sadržaja vitamina A i klorofila uključuje špinat, kelj, blitvu, potočarku. Ako nemate ideju kako povećati unos ovih vrijednih namirnica, probajte napraviti zeleni smoothie. Jednostavno u blenderu pomiješajte jednaku količinu zelenog povrća i voća po želji (jabuke, bobičasto voće…), dodajte vode.
Dodaci prehrani za brži oporavak
Cjelovita prehrana će poboljšati stanje, ali za još bolje rezultate od pomoći mogu biti određeni dodaci prehrani. Trenutno najviše dokaza govori u prilog ribljeg ulja i u manjoj mjeri probiotika. Riblje ulje se često nalazi na popisu dodataka prehrani osoba s atopijskim dermatitisom, a smatra se da može biti od koristi i kod seboreičnog dermatitisa zahvaljujući protuupalnom učinku omega-3 masnih kiselina.
Poželjno je unos ribljeg ulja ograničiti na 5 g dnevno. Odlučite li unijeti omega-3 masne kiseline putem dodataka prehrani, možete posegnuti i za uljem krila. Kril je, naime, sitni morski račić karakterističan po tome što su omega-3 masne kiseline u njemu vezane na fosfolipide, a samim time imaju bolju apsorpciju i veću bioraspoloživost. Drugim riječima, za isti učinak potrebna je manja doza omega-3 masnih kiselina iz ulja krila nego iz ribljeg ulja.
Probiotici - da ili ne?
Probiotici, odnosno 'dobre bakterije' su od iznimne važnosti za zdravlje, djelujući na probavni i imunološki sustav. Znanstvene studije koje su se bavile pitanjem raznih vrsta dermatitisa (najčešće atopijskog) i uzimanja probiotika daju oprečne rezultate ukazujući na potrebu daljnjih istraživanja. Ipak, postoje indicije da svakodnevni unos probiotika iz soja Bifidobacterium i Lactobacillus jača imunitet te pomaže kontrolirati alergijske reakcije. Budući da seboreični dermatitis može biti znak deficita biotina, od koristi može biti i posezanje za ovim vitaminom B skupine u obliku dodatka prehrani.
