Atopijski dermatitis je kronična - ponavljajuća upalna bolest kože obilježena fazama pogoršanja i poboljšanja. Pripada skupini atopijskih bolesti te se često javlja udružena s drugim bolestima iste skupine kao što su alergija na hranu, bronhalna astma, alergijski rinitis (alergijska upala sluznice nosa) i alergijski konjunktivitis (alergijska upala sluznice oka). Liječnica i nutricionistica govore o potencijalnim uzrocima i rješenjima za ovu bolest koja zbog svojih simptoma među kojima je dominantan svrbež kože smanjuje kvalitetu života
Atopijski dermatitis je kronična, dugotrajna bolest koja pogađa kožu. Iako je točan uzrok bolesti nepoznat, postoje provocirajući čimbenici koje treba izbjegavati. Saida Rezaković, dr. med. specijalistica dermatologije i venerologije opisala je bolest, simptome i način liječenja u jednom od starijih tekstova missZDRAVE, a koji ponovno objavljujemo jer su informacije relevantne. Petra Tonković mag. nutricionizma iz Centra za Funkcionalnu medicinu u Zagrebu objasnila je kako prehrana utječe na atopijski dermatitis i kako ga držati pod kontrolom pažljivim odabirom namirnica.
Što je atopijski dermatitis?
Atopijski dermatitis je kronična, dugotrajna bolest koja pogađa kožu. Smatra se kako je bolest rezultat međudjelovanja između nasljeđa, okoline, farmakoloških abnormalnosti, poremećaja kožne barijere i imunoloških čimbenika.
Često je udružena s drugim atopijskim bolestima kao što su alergijska astma, alergijski rinitis, alergijski konjunktivitis i alergijski kolitis. Bolest je karakterizirana razdobljima pogoršanja te razdobljima mirne kliničke slike, takozvane remisije.
Simptomi bolesti
Atopijski dermatitis najčešća je kronična bolest u ranom djetinjstvu pri čemu se procjenjuje da zahvaća od 15 do 20 posto djece, iako se može javiti i u odrasloj životnoj dobi.
Tipična klinička slika ovisi o dobi pojave bolesti. Crvenilo, vlaženje, stvaranje krusta na licu, na tjemenu, nogama i rukama i u pelenskoj regiji glavni su simptomi bolesti u prvih nekoliko mjeseci života. Međutim, u odraslih osoba bolest je najčešće lokalizirana na pregibnim regijama kao što su laktovi i iza koljena ili zapešća.
Svrbež je glavni simptom bolesti, prisutan bez obzira na dob, a pogotovo je izražen u noćnim satima zbog čega su zahvaćena područja kože često izgrebana i zadebljana. Kao posljedica češanja na koži nastaju ogrebotine pa čak i rane koje su često podložne bakterijskoj superinfekciji.
Osobe s atopijskim dermatitisom gube previše vlage iz epidermalnog sloja, koža postaje jako suha, a obrambena sposobnost je smanjena. Tako je najčešća komplikacija atopijskog dermatitisa pojava različitih infekcija od kojih se ističu bakterijske infekcije kože (najčešće uzrokovane stafilokokom), virusne infekcije kože (herpes virus, bradavice, moluske) te gljivične infekcije kože.
Atopijski dermatitis na dlanovima
Uzrok bolesti
Iako je točan uzrok bolesti nepoznat, uočeno je postojanje provocirajućih čimbenika koji pogoršavaju bolest. Oni uključuju svako isušivanje kože (znojenje, plivanje, pretjerano kupanje), pretjeranu izloženost tijela toplini, sintetičke tkanine i vunu koja često izaziva svrbež, kontakt s nekim otapalima, omekšivačima vode, sapunima, dezodoransima, deterdžentima, emocionalne stresove, boravak u zadimljenim prostorijama, alergene (kućna prašina, perje, životinjska dlaka i pelud) te nutritivne alergene (jaja, kravlje mlijeko, riba, školjke, soja, pšenica, čokolada, orasi, bademi, lješnjaci i agrumi).
Dijagnoza, prevencija, liječenje
Dijagnoza se postavlja na temelju anamnestičkih podataka te kliničke slike bolesti, a prema potrebi se može učiniti alergološka obrada koja uključuje testove za dokazivanje IgE protutijela RIST i RAST te prick (ubodne) testove, skarifikacijski test (metoda ogrebotinom), epikutani test, atopijski epikutani test itd.
Ne postoji lijek za ovu bolest te je terapija usmjerena na sprječavanje nastanka suhe kože i ublažavanje svrbeža i prevencije komplikacije bolesti. Opće mjere sastoje se od izbjegavanja čimbenika koji su prepoznati kao mogući razlozi pogoršanja bolesti koji uključuju izbjegavanje kontakta kože s vunom, sintetikom, jakim sapunima, alkoholnim pripravcima te izlaganja nadražujućim sredstvima (deterdženti, omekšivači, sapuni...).
Suha koža često pogoršava stanje pa je od iznimne važnosti pri održavanju svakodnevne higijene smanjiti potencijalno pretjerano isušivanje kože u smislu izbjegavanja pretople vode i predugog kupanja te izbjegavanja klasičnih sapuna. Umjesto njih koriste se uljne kupke i sredstva za čišćenje kože ph od 5 do 5,5.
Nakon kupanja na još vlažnu kožu nužno je nanijeti neutralne preparate za zamašćivanje i vlaženje kože u obliku krema, masti ili emulzija koji u sebi sadrže ureju, omega masnih kiselina, lipide, cink i bakar. Pri tome je važno istaknuti kako aplikacija neutralnih preparata na vlažnu kožu pospješuje njihovu apsorpciju. Od koristi mogu biti i vlažni oblozi od prokuhane ohlađene vode.
Atopijski dermatitis na pregibima koljena
Prehrana i atopijski dermatitis
Ako patite od alergijskog dermatitisa, tada vam se kožne promjene javljaju/pogoršavaju u kontaktu s nutritivnim ili nenutritivnim alergenom. U nenutritivne alergene ubrajamo pelud, metale, hlapljive spojeve eteričnih ulja, grinje, prašinu, perje, životinjsku dlaku, vunu, lateks, sintetiku, sastojke iz sredstava za pranje i čišćenje te određene sastojke kozmetičkih i higijenskih potrepština.
Nutritivne alergije, pak uzrokuju sastojci hrane i velika je vjerojatnost da u tom slučaju osoba boluje i od drugih atopijskih bolesti poput alergijskog rinitisa i/ili astme. Prije provedbe bilo kakve strategije liječenja, poželjno je provesti kožne testove i laboratorijsku dijagnostiku.
Eliminacijska dijeta najbolji put za pronalazak krivca"krivca"
Ako sumnjate na nutritivne alergije koje se manifestiraju kroz kožne promjene, tada bi vaš prvi korak trebao biti eliminacijska prehrana. Svakako vodite dnevnik prehrane, a potom iz prehrane uklonite sve suspektne namirnice za koje primijetite da pridonose pogoršanju bolesti. Ukoliko ne znate koje namirnice trebate prestati konzumirati, pokušajte izbaciti najznačajnije alergene, a to su jaja, mlijeko i mliječni proizvodi, riba i morski plodovi, žitarice koje sadrže gluten, kikiriki i orašasti plodovi, soja, celer, gorušica, lupina, sezam te sumporov dioksid i sulfite na period od barem 4 tjedna. Eliminacijska dijeta je svakako privremena mjera (do 12 tjedana) jer je mogu pratiti nutritivni i energetski deficiti, osobito ako nije dobro planirana, pa se treba provoditi samo dok se ne identificiraju problematične namirnice i to najbolje u suradnji s nutricionistom.
Mogu li hormoni uzrokovati dermatitis?
Ako vam se kožne promjene intenzivno javljaju u određenom dijelu ciklusa i popraćene su urtikarijom, moguće je da su upravo hormoni uzrok bolesti, a vi bolujete od estrogenskog dermatitisa. Hormonalni disbalans može utjecati na imunološki odgovor organizma, kao i na jačinu kožne barijere pa je tako primjerice kod žena s estrogenskom dominacijom uočena pojava dermatitisa i urtikarije u folikularnoj fazi ciklusa. Visoka razina estrogena može se javiti kao posljedica pretilosti i pojačane pretvorbe androgenih hormona u estrogen ili pod utjecajem endokrinih disruptora iz okoliša. Stoga je izuzetno važno pratiti pojavu i pogoršanje simptoma atopijskog dermatitisa, pogotovo ako se ponavljaju u određenim okolnostima.
Terapija kože prehranom
Ključna komponenta u terapiji ove bolesti je njega kože. Možda ste pomislili da se to postiže samo primjenom kozmetičkih preparata ili topikalnih pripravaka, no osvijestite da kožu možemo nahraniti i hranom. Osim što je bitno izbaciti namirnice na koje reagirate, narušenu kožnu barijeru možete obnoviti tako da prehranom unesete sastojke koji su bitni za njeno zdravlje. Tako korisni mogu biti fosfolipidi, u koje spadaju i ceramidi – protuupalne komponente koje su zastupljene u u mesu, žumanjku jajeta, suncokretu, uljanoj repici, zobi. Veće koncentracije nalaze se i u ribama i plodovima mora poput skuše, brancina, lososa i sardina. Riba i plodovi mora ujedno predstavljaju izvor blagotvornih omega-3 masnih kiselina, a kojima, inače, obiluje i ulje račića krila.
Novija istraživanja ističu još jednu masnu kiselinu koja potiče sintezu proteina kožne barijere, a to je petroselinska masna kiselina. Možete je osigurati putem biljnih ulja i začinskog bilja te posebice uljem korijandera. Biljni steroli ili fitosteroli također mogu smanjiti upalu i imaju strukturnu funkciju pa obratite pažnju da unosite dovoljni biljnih ulja, orašastih plodova i voća i povrća.
Obzirom na učestale infekcije kože patogenima kod oboljelih od atopijskog dermatitisa (najčešće Staphylococcus aureus), poželjno je unositi i hranu bogatu polifenolima među kojom se posebno ističu brusnice, nar, aronija, jabuka, patlidžan, peršin, crno vino, zeleni i crni čaj te kakao. Funkcionalnost kožne barijere može pojačati i vitamin E iz pšeničnih klica, žumanjka, biljnih ulja, orašastih plodova i lisnatog povrća.
Zanimljivo atopijski dermatitis se povezuje i s crijevnom disbiozom, ali i deficitom vitamina D pa je tom slučaju korisna suplementacija vitaminom D i probioticima, ali i cijeljenje crijevne sluznice te povrat raznolikog mikrobioma.
Iako bi idealno rješenje za kožne probleme bila konzumacija jedne ili više „čudotvornih“ namirnica, istina je da je naša koža odraz kompleksnog stanja organizma. Hormonalni disbalans, poremećaj crijevnog mikrobioma, neuravnotežena prehrana koja obiluje zasićenim mastima i ugljikohidratima, pretilost, manjak tjelesne aktivnosti, deficit vitamina i minerala mogu biti razlozi za aktivaciju brojnih zdravstvenih problema od kojih se neki manifestiraju u obliku kožnih promjena. Dobra vijest je da se atopijski dermatitis može dovesti u fazu remisije i pritom promjena prehrambenih navika može biti važan kotačić u postizanju tog cilja.
