Emma Morano iz Italije će 29.11. napuniti 117 godina, a trenutno je najstarija osoba na svijetu i jedina živuća osoba koja je rođena u 19. stoljeću. Kao i svi dugovječni ljudi, ona također ima svoju tajnu.
Naime, Emma svaki dan jede jaja, a što bi značilo da je u cjelokupnom životu pojela preko 100.000 jaja. Kako je u svojim dvadesetima patila od anemije, Emmu su poslali kod liječnika koji joj je preporučio da pojede svaki dan po tri jaja. Od tog trenutka, ova dugovječna gospođa nikada nije imala većih problema sa zdravljem.
Jaja nisu glavni krivac za kolesterol i sadrže niz hranjivih tvari
Iako se u vrijeme njene mladosti pa sve do kraja 20. stoljeća smatralo kako unos jaja viši od 2 komada tjedno može povisiti kolesterol, novija istraživanja otkrivaju kako to ipak nije točno. Znanstvenici sa Sveučilišta u Granadi su otkrili kako unos do 7 jaja tjedno ne povisuje rizik od kardiovaskularnih bolesti.
S druge strane, značajniji utjecaj na rast kolesterola imaju zasićene masti i transmasne kiseline koje su u najvećoj mjeri prisutne u crvenom mesu, industrijskim slatkišima, grickalicama i pekarskim proizvodima.
Jaja su relativno jeftina namirnica bogata kvalitetnim proteinima, mineralima, folnom kiselinom i vitaminima B skupine, te u samo 70 kalorija po komadu imaju viši udio nezasićenih masnih kiselina od udjela zasićenih masti.
Bjelanjak jajeta smatra se idealnim izvorom bjelančevina jer sadrži sve esencijalne aminokiseline u pravim omjerima. Od ukupnih masti u jajetu, više od polovice otpada na nezasićene masne kiseline. Jaja su i dobar izvor kolina, luteina, željeza, riboflavina (vitamina B2), folne kiseline, biotina, vitamina B12, vitamina D te vitamina E.
Željezo u žumanjku jajeta, poput željeza u mesu, ima visoku bioraspoloživost, stoga se jaje preporučuje skupinama koje su u opasnosti od nedostatka željeza. Iz istog razloga je liječnik mladoj Emmi preporučio da svaki dan jede jaja.
5 kombinacija koje će ti povisiti razinu željeza u krvi
Povoljan učinak jaja na tijelo i organizam
Jaja su ujedno izvrstan izvor kolina, ključne komponente mnogih struktura u staničnim membranama, čija fleksibilnosti i integritet ovisi o adekvatnoj opskrbi kolinom. S obzirom da fosfatidilkolin i sfingomijelin, predstavljaju značajan postotak ukupne mase mozga, jasna je važnost kolina u održavanju funkcije i zdravlja mozga.
Kolin je također sastavni dio acetilkolina, neurotransmitera koji prenosi impulse među živčanim stanicama. Prema rezultatima znanstvenih studija, karotenoidi lutein i zeaksantin, mogu preventivno djelovati na razvoj makularne degeneracije i katarakte, bolesti koje se javljaju kao posljedica starenja.
Jaja se u tom kontekstu, s obzirom da su izvanredan izvor luteina i zeaksantina, mogu promatrati kao namirnice u službi zaštite zdravlja očiju. Jedno jaje sadrži između 150 i 250 mikrograma luteina i oko 200 mikrograma zeaksantina. Jaja su dobar izvor biotina, vitamina koji sudjeluje u metabolizmu masti i ugljikohidrata te stoga konzumiranje jaja može potaknuti stvaranje energije u tijelu. Ovaj vitamin također izravno sudjeluje u održavanju zdrave kože, kose i noktiju.
Ne treba se onda čuditi osobama koje na kosu, kako bi im bila bujnija, sjajnija i općenito zdravija, stavljaju različite maske i pakunge na bazi sirovih jaja. Nakon konzumiranja, jaje ostaje vrlo kratko u želucu, što ovisi o načinu na koji je pripremljeno - dva meko kuhana jaja ostaju u želucu manje od 2 sata, za razliku od dva pečena jaja - oko 3 sata. Sirovi bjelanjak se teže probavlja zbog prisutnosti teško probavljivog proteina avidina.
Saznaj koje su još namirnice, osim jaja, najbolji izbor za doručak
