Stara izreka "ono ste što jedete" sugerira da vaši prehrambeni izbori mogu utjecati na vaše zdravlje i dugovječnost. Nova studija objavljena u časopisu Science Advances dala je preciznije podatke o tome koliko dodatnih godina života možete dobiti zdravijom prehranom.
Kako bi izračunali koliko vam zdravija prehrana može produžiti život, Yanling Lv sa Sveučilišta znanosti i tehnologije Huazhong u Kini, zajedno s kolegama, analizirala je informacije više od 100 000 sudionika UK Biobanka. Riječ je o velikoj bazi podataka koja sadrži detaljne genetske i zdravstvene informacije od pola milijuna volontera. Istraživači su sudionike pratili nešto više od 10 godina, redovito im šaljući upitnike o tome što su konzumirali tijekom prethodna 24 sata.
Pet najboljih prehrana
Istraživački tim je potom svakom sudioniku dodijelio rezultat na temelju toga koliko se njihova prehrana podudarala s pet potvrđenih zdravih prehrambenih obrazaca: mediteranskom prehranom koja je bogata zdravim mastima, ribom i povrćem; mediteranska prehrana (bogata zdravim mastima, ribom i povrćem), dijeta za smanjenje rizika od dijabetesa (hrana s visokim udjelom vlakana i niskim udjelom šećera), DASH (dijetalni pristupi za zaustavljanje hipertenzije), prehrana na biljnoj bazi i AHEI indeksom (Alternative Healthy Eating Index). Dodatno, istraživači su analizirali i DNK sudionika s obzirom na 19 genetskih varijanti povezanih s dugovječnošću, piše Medical Xpress.
Tijekom trajanja studije preminulo je 4314 sudionika. Uspoređujući prehrambene navike sudionika koji su preminuli s njihovim genetskim rizikom i ukupnim prehrambenim obrascima, istraživači su uspjeli procijeniti koliko bi dodatnih godina života osoba mogla očekivati ako se pridržava zdravije prehrane.
Koliko dodatnih godina?
Njihovi rezultati temelje se na procjeni koliko bi dulje osoba u dobi od 45 godina mogla živjeti ako bi se pridržavala jednog od zdravih načina prehrane, u usporedbi s onima koji imaju najmanje zdrave prehrambene navike. Muškarci koji su slijedili prehranu za smanjenje rizika od dijabetesa (Diabetes Risk Reduction Diet) živjeli su u prosjeku tri godine dulje, dok su žene dobile oko 1,7 dodatnih godina. Kod onih koji su se držali mediteranske prehrane, procijenjeno produljenje životnog vijeka iznosilo je 2,2 godine za muškarce i 2,3 godine za žene.
Prema indeksu alternativne zdrave prehrane (Alternative Healthy Eating Index – AHEI), muškarci bi mogli živjeti 4,3 godine dulje, a žene 3,2 godine dulje. Osobe koje su se hranile prema načelima prehrane temeljene na biljkama (plant-based diet) imale su procijenjeno produljenje života od 2,1 godinu za muškarce i 1,9 godina za žene. Kod prehrane za zaustavljanje hipertenzije (DASH diet) očekivani dobitak iznosio je 1,9 godina za muškarce i 1,8 godina za žene.
"Naši rezultati jasno ističu prednosti zdravih obrazaca prehrane u produljenju očekivanog životnog vijeka, bez obzira na genetske predispozicije za dugovječnost", navodi istraživački tim u svom radu.
Istraživanje je također pokazalo da su cjelovite žitarice, voće i povrće među namirnicama koje se najsnažnije povezuju s duljim i zdravijim životom.
