Uzimanje antibiotika često kao nuspojave prate različite gastrointestinalne (želučane) tegobe, kao što su bolovi u trbuhu, zatvor ili proljev, a ponekad i mučnina i povraćanje – upozoravaju stručnjaci i savjetuju da se to može izbjeći uzimanjem proizvoda s dobrim bakterijama (probiotici).
Dobre bakterije mliječne kiseline pozitivno utječu na imunitet, probavu i opće zdravlje osobe, a kontroliraju i broj štetnih bakterija i tako čuvaju zdravlje pacijenta.
Interes za probioticima propraćen je brojnim ispitivanjima koja su pokazala njihov pozitivan učinak na zdravlje, a vrlo često se govori o njihovom pozitivnom djelovanju na organizam tijekom terapije antibioticima, jer su korisni za uspostavljanje narušene ravnoteže crijevne mikroflore.
5 pravila koja moraš imati na umu ako uzimaš probiotike
Blagotvoran učinak probiotika, cinka i apigenina
Da bi bili djelotvorniji, korisno ih je uzeti jednom dnevno, s razmakom od najmanje tri sata i to poslije antibiotika. Dva su sastojka koja uz probiotik posebno pomažu narušenoj ravnoteži crijevne flore, a to su cink i apigenin – cink dokazano smanjuje težinu i trajanje proljeva te dodatno jača imunitet, a oporavak je brži za čak 15 posto. Također, cink poboljšava apsorpciju vode i elektrolita i na taj način sprječava mogućnost dehidracije, a istovremeno pomaže pri regeneraciji epitela crijeva i obnavljanje njegove funkcije.
Istraživanja su pokazala da uzimanje kombinacije cinka i probiotika smanjuje rizik od bolesti probavnog sustava, smanjuje upalu i vraća ravnotežu probavnog sustava. Sve se više istražuje i apigenin, posebna vrsta flavonoida koja ima povoljno djelovanje na stanice probavnog sustava jer djeluje protuupalno i pomaže kod probavnih tegoba poput nadutosti i grčeva u crijevima, što može biti korisno kod sindroma iritabilnog crijeva i različitih upalnih crijevnih bolesti.
Najčešće zablude i pogreške kod liječenja prehlade, gripe i viroze