Srčani su udari vodeći i rastući uzrok smrti na globalnoj razini. Iako se obično događaju bez upozorenja, švedski istraživači su identificirali krvne biomarkere koji bi se mogli koristiti kao znakovi "ranog upozorenja" od srčanog udara što može dati vremena za preventivne mjere prije nego se on dogodi.
Istraživača sa Sveučilišta Uppsala u Švedskoj također rade na online alatu koji može koristiti svatko tko zna svoje trenutne vrijednosti LDL i HDL kolesterola, opseg struka, visinu i nekoliko drugih detalja, koji mogu predvidjeti vjerojatnost da će osoba doživjeti prvi srčani udar unutar sljedećih šest mjeseci.
Autori studije ispitali su uzorke krvi 169.053 Europljana bez kardiovaskularnih bolesti. Usporedili su krv 420 osoba koje su doživjele svoj prvi srčani udar u roku od šest mjeseci od prikupljanja krvi s krvlju 1598 zdravih osoba.
Identificirali su 91 molekulu u krvi
Novi alat, koji se temelji na vrsti testa krvi koji se obavlja na pregledu, zapravo ne uključuje novoidentificirani skup molekula. "U početku smo bili iznenađeni kada smo vidjeli da niti jedna od novoidentificiranih molekula ne može zamijeniti one koje su već dostupne. Ali to je dobra vijest jer su ti markeri danas lako dostupni u zdravstvu”, rekao je za Medical News Today autor studije, dr. Johan Sundström.
Od identificiranih molekula, moždani natriuretski peptid najdosljednije je povezan s neizbježnim infarktom miokarda. Sundström je objasnio da je to je molekula koju proizvode samo stanice srčanog mišića, kao odgovor na prekomjerno opterećenje srca. Kardiologinja dr. Jayne Morgan, koja nije bila uključena u studiju, istaknula je slabu povezanost koju je studija otkrila između CACS (Coronary Artery Calcium Score kojim se otkriva postoje li kalcificirane aterosklerotske promjene na arterijama) i moždanog natriuretskog peptida, napominjući da se CACS često koristi kao dugoročni, 10 -godišnji prediktor srčanog rizika.
Test ne utječe na genetski rizik
Sundström je napomenuo da je test za sada dizajniran za istraživačku zajednicu, a potencijalno i za zdravstvene radnike. “Nemamo načina za procjenu neposrednog rizika kao što ova studija pokazuje. Takav bi nam test mogao pomoći identificirati pacijente kojima je najpotrebnije daljnje testiranje”, napomenuo je kardiolog dr. Cheng-Han Chen, koji nije bio uključen u studiju.
Ipak, Sundström je rekao da žele ljudima omogućiti da usporede vlastiti rizik s prosječnom osobom iste dobi i spola i napraviti web stranicu dostupniju javnosti.
Dr. Morgan je primijetila da studija predstavlja vrlo preliminarne podatke. “Iako je dob prediktivna varijabla, u kojoj bi dobi trebao započeti probir, kao i koliko često bi se probir trebao ponavljati, tek treba odrediti. To također vrijedi za muški spol, opseg struka i slično kao prediktivna obilježja nomograma”, dodala je Morgan.
Test trenutno uključuje i mogućnost unosa markera prijetećeg infarkta miokarda i UK Biobank (genetski i medicinski podaci volontera dostupni istraživačima). Morgan je također primijetila da alat ne uključuje vrijednosti lipoproteina (a), genetski faktor rizika za bolesti srca. "Sada su u tijeku klinička ispitivanja u nadi da će se razviti terapije za izravno rješavanje povišenih razina lipoproteina (a)", izvijestila je.
Važno je razdoblje koje prethodi srčanom udaru
Dr. Chen je napomenuo da se kod inače zdravih pojedinaca kolesterol provjerava svakih četiri do šest godina. “Međutim ljudi s povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti trebali bi češće provjeravati razinu kolesterola, barem jednom godišnje. Ovaj predloženi model testiranja, ako se eventualno uključi u kliničku praksu, može zahtijevati vađenje krvi svakih šest mjeseci”, dodao je.
Dr. Sundström rekao da je razdoblje koje prethodi srčanom udaru ključno. Primjerice, osobi se mjesec dana nakon razvoda može udvostručiti rizik od srčanog udara, dok se rizik od fatalnog srčanog udara povećava pet puta tjedan nakon dijagnoze raka.
Dr. Morgan je dodala da ako postoje naznake da je srčani udar neizbježan, onda bi bila opravdana interventna vrsta prevencije. Napominje da se u teškim slučajevima koristi perkutana koronarna angioplastika. "Tamo gdje postoji manje neposredna prijetnja ili upozorenje, tada bi se mogle poduzeti mjere kao što su dijeta, gubitak težine, lijekovi, upravljanje i kontrola kroničnih bolesti",rekla je dr. Morgan.
