Čitate li ovo dok ste zavaljeni na kauču? Možda biste trebali ustati. Novo istraživanje pokazuje da prekomjerno sjedenje može štetiti zdravlju vašeg mozga – bez obzira na to koliko redovito vježbate.
U istraživanju koje je trajalo sedam godina, otkriveno je da su starije osobe koje su provodile više vremena sjedeći doživjele brže smanjenje volumena mozga i mentalni pad – čak i ako su redovito bile fizički aktivne.
Ovo otkriće dovodi u pitanje ono u što mnogi vjeruju – da redovita tjelovježba može nadoknaditi sate provedene u sjedećem položaju. Prema rezultatima istraživanja, većina sudionika bila je dovoljno aktivna da zadovolji smjernice CDC-a za tjednu fizičku aktivnost. Ipak, njihov sjedilački način života i dalje je negativno utjecao na zdravlje njihova mozga.
Skrivena cijena sjedilačkog načina života
Znanstvenici s iz Centra za pamćenje i Alzheimerovu bolest Sveučilišta Vanderbilt pratili su 404 starije osobe (prosječne dobi 71 godinu) tijekom sedam godina, koristeći narukvice za praćenje aktivnosti kako bi precizno zabilježili obrasce kretanja. U prosjeku, sudionici su sjedili oko 13 sati dnevno – broj koji se možda čini visokim, dok ne zbrojite vlastito vrijeme provedeno sjedeći tijekom vožnje, rada za stolom, obroka i večernjeg opuštanja.
Promjene u mozgu povezane s duljim sjedenjem zabilježene su u područjima koja su inače posebno osjetljiva na Alzheimerovu bolest. Osobe koje su više sjedile imale su izraženije stanjivanje tih regija mozga i slabije rezultate na testovima pamćenja koji su zahtijevali prisjećanje prošlih iskustava i događaja, piše StudyFinds.
S vremenom su osobe koje su više sjedile brže gubile volumen hipokampusa i pokazivale veći pad u sposobnosti imenovanja predmeta i brzoj obradi informacija. Hipokampus, ključan za formiranje sjećanja, jedan je od prvih dijelova mozga koji pogađa Alzheimerova bolest.
Genetski čimbenici dodatno pogoršavaju učinke
Posebno zabrinjavajuće bilo je to što je sjedenje imalo izraženije negativne učinke na osobe koje nose varijantu gena APOE-ε4, koja povećava rizik od Alzheimerove bolesti. Kada su istraživači sudionike podijelili prema genetskom profilu, otkrili su da su nositelji APOE-ε4 koji su više sjedili imali znatno veći gubitak ukupne moždane mase, volumena čeonog režnja i volumena tjemenog režnja u usporedbi s osobama koje nisu nositelji tog gena, a imale su slične navike sjedenja.
Istraživanje, objavljeno u časopisu Alzheimer’s & Dementia, zaključuje: “Čini se da su nositelji APOE-ε4 gena pod povećanim rizikom od neurodegeneracije povezane s dugotrajnim sjedenjem, neovisno o razini tjelesne aktivnosti.”
Dok su prethodna istraživanja povezivala pretjerano sjedenje sa srčanim bolestima, dijabetesom i rakom, ova studija dodatno potvrđuje da bi i zdravlje mozga trebalo biti na tom popisu. Znanstvenici smatraju da dugotrajno sjedenje može štetno djelovati na krvne žile u mozgu, potaknuti upalne procese i smanjiti povezanost između moždanih stanica.
Kako je istraživanje provedeno
Znanstvenici su koristili napredne uređaje koji su mjerili pokrete 30 puta u sekundi. To im je omogućilo da s velikom preciznošću razlikuju sjedenje, laganu aktivnost poput opuštenog hodanja i intenzivnije kretanje – puno točnije nego kada se istraživanje oslanja na to da se sudionici sami prisjete svoje razine aktivnosti.
Svaki sudionik prošao je opsežno kognitivno testiranje i podvrgnut je detaljnom snimanju mozga na početku istraživanja te tijekom kontrolnih pregleda. Znanstvenici su analizirali različite regije mozga i uključujući i tzv. "AD-neuroimaging signature" - mjerenje debljine mozga u područjima koja su obično zahvaćena Alzheimerovom bolešću.
Ono što ovo istraživanje čini posebno važnim jest činjenica da su istraživači uzeli u obzir razinu tjelesne aktivnosti, što im je omogućilo da točno utvrde kakav učinak ima samo sjedenje. Time je potvrđeno da, čak i ako strogo pratite preporuke za tjelovježbu, ako ostatak vremena provodite uglavnom sjedeći, to i dalje može štetiti zdravlju vašeg mozga.
Kako zaštititi zdravlje mozga
S obzirom na to da pametni telefoni i umjetna inteligencija sve više olakšavaju obavljanje brojnih zadataka bez potrebe za ustajanjem, nije iznenađujuće što su ljudi sve više sjede i manje su aktivni. Ranija istraživanja, navedena i u ovom istraživanju, pokazuju da prosječna starija osoba dnevno sjedi više od 9 sati, a to je bilo još prije nego što je pandemija mnoge ljude potaknula na još manje aktivan način života.
Za sve one koji brinu o zdravlju mozga poruka je jasna: smanjenje vremena provedenog sjedeći jednako je važno kao i povećanje tjelesne aktivnosti. Stolovi za stajanje, redovite pauze za kretanje tijekom dana i više pokreta u svakodnevnim aktivnostima mogu pomoći u zaštiti od pada kognitivnih sposobnosti.
Dokazi upućuju na važan zaključak: ono što radite između treninga jednako je važno kao i sami treninzi. Zdravlje vašeg mozga ne ovisi samo o tome koliko vježbate, već i o tome koliko vremena provodite sjedeći.
