Dijagnosticirana mu je Alzheimerova bolest 20 ili 30 godina ranije nego što je to uobičajeno, a on svojom pričom želi podići svijest o ovoj bolesti koja često prolazi nezapaženo kod mlađih osoba.
Muškarac kojemu je u dobi od 41 godine dijagnosticiran rani početak Alzheimerove bolesti podijelio je svoju priču i upozorio na neke od prvih znakova koje je primijetio.
Alzheimerova bolest je poremećaj mozga koji uzrokuje gubitak pamćenja, zbunjenost, promjene u ponašanju, poteškoće u komunikaciji i dezorijentaciju. To je najčešći uzrok demencije kod starijih osoba.
Iako nema lijeka za ovu bolest, stručnjaci su uspjeli identificirati neke od ključnih pokazatelja, a nedavno istraživanje sugerira da bi jedan od ranih simptoma mogao biti produljeno vrijeme potrebno da osoba uđe u fazu sna u kojoj sanjamo – poznatu kao REM fazu sna (brzo kretanje očiju).
Alzheimerova bolest, progresivna neurodegenerativna bolest, pogađa milijune ljudi diljem svijeta, uključujući mnoge poznate osobe poput Hackmana. Kako bolest napreduje, pacijenti postaju nesposobni prepoznati čak i najbliže članove obitelji. Bolest značajno narušava kvalitetu života i često vodi do potpune ovisnosti o tuđoj njezi.
Za Frasera, 41-godišnjeg oca iz Australije, dijagnoza je bila šokantna jer se bolest najčešće javlja kod osoba starijih od 65 godina.
Otac dvoje djece otkrio je kako je počeo osjećati znakove demencije u svojim 30-ima, godinama prije nego što mu je dijagnosticirana Alzheimerova bolest. Fraser, australski YouTuber koji vodi kanal "I (Don’t) Have Dementia", nedavno je u jednom videu ispričao svoju priču i opisao prve znakove koji su mu dali naslutiti da nešto nije u redu.
"Smiješno je jer se ne sjećam koji su zapravo bili moji prvi simptomi", rekao je. “Sjećam se samo nekih prilično velikih "rupa" u pamćenju.” Jedan od prvih znakova upozorenja bio je kad je jednog dana krenuo gledati film, a njegova partnerica mu je objasnila da su taj film već gledali i to prije samo mjesec dana. Fraser se toga uopće nije sjećao, a čak je mu je i kraj filma bio potpuno iznenađenje.
Kako je vrijeme prolazilo, Fraserovi simptomi su se pogoršavali. Počeo je primjećivati značajnije poteškoće u pamćenju, osobito kada se pokušavao sjetiti detalja iz života svojih tinejdžerskih kćeri. S vremenom je došlo do pada njegovih kognitivnih sposobnosti, što je utjecalo na njegovu sposobnost dubokog razmišljanja.
"Čini mi se da sada razmišljam površno, pliće razmišljam", objasnio je. "Ne procesuiram stvari tako duboko kao prije."
Jedan od njemu najuznemirujućih događaja bio je kada je zaboravio da mu je kći rekla da ide u kino. Te večeri, kad je nije mogao dobiti, uhvatila ga je panika, mahnito je zvao njezine prijatelje te čak razmišljao o tome da kontaktira policiju. Kasnije ga je kćer nazvala i podsjetila da mu je nekoliko puta rekla svoje planove i kamo ide.
Kako bi se lakše nosio s problemima s pamćenjem, Fraser je zajedno sa svojim kćerima osmislio jednostavan, ali učinkovit sustav: sada mu pošalju poruku svaki put kad izađu van, čak i ako su mu već rekle kamo idu. Na taj način on može provjeriti poruke i podsjetiti se gdje se nalaze.
Rani početak Alzheimerove bolesti je rijedak, a većina slučajeva javlja se kod ljudi starijih od 65 godina. Međutim, Fraserova priča naglašava važnost prepoznavanja ranih simptoma, čak i kod mlađih odraslih osoba.
Iako ne postoji lijek za Alzheimerovu bolest, rana dijagnoza može pomoći pojedincima i njihovim obiteljima da se bolje pripreme za ovu tešku bolest i potraže podršku.
Fraser nastavlja dijeliti svoja iskustva na internetu, podižući svijest o tome kako je živjeti s demencijom u mlađoj dobi i nudeći uvid u stanje koje se kod mlađih ljudi često zanemaruje.
Prema NHS -u, otprilike jedna od svakih 13 osoba s Alzheimerovom bolešću mlađa je od 65 godina.
