S obzirom na sve veću zabrinutost vezanu uz mentalno zdravlje, postavlja se pitanje mogu li lijekovi koji se koriste za poboljšanje sna imati dugoročne posljedice za kognitivne funkcije. Važno je shvatiti kako lijekovi za spavanje utječu na naš mozak i zdravlje općenito.
Dvije velike studije, američka i kanadska, otkrile su da su lijekovi benzodiazepini (za tjeskobu i spavanje) i antikolinergici (za spavanje, ali i za alergije i prehlade) povezani s većim rizikom od demencije ako ih se koristi mjesecima.
U obje studije rizik je bio veći što su ljudi dulje koristili te lijekove i što su doze bile veće.
No, Paul Schultz, profesor neurologije na UTHealth Houston u razgovoru za The Washington Post upozorava da temeljna patologija koja dovodi do demencije počinje najmanje 20 godina prije nego što simptomi bolesti vidljivi.
“Trebalo bi proučiti korištenje tableta za spavanje više od 20 godina prije pojave demencije”, poručio je Schultz, uz napomenu da je korištenje sredstava za spavanje u medicini kontroverzno pitanje.
Prije uzimanja tableta treba utvrditi postoji li apneja
Schulz upozorava i da “mnogi pacijenti uzimaju tablete za spavanje, a da nisu prethodno ispitali imaju li poremećaje poput apneje, koja je osnovni uzrok nesanice i povećava njihov rizik od demencije.”
Zbog potrebe duljeg praćenja oboljelih, korelacija između tableta za spavanje i razvoja demencije tijekom 15 godina praćena je u studiji, objavljenoj u časopisu Journal of Alzheimer’s Disease.
Sudjelovalo je više od tri tisuće 70-godišnjaka koji na početku istraživanja nisu bili dementni, a zatim se godinama pratilo koliko često koriste tablete za spavanje u rasponu od antihistaminika i melatonina do valerijane, antidepresiva, antipsihotika, benzodiazepina i zolpidema.
Čak i ako lijekove za spavanje nisu uzimali svakodnevno, već samo pet do deset puta mjesečno, to je gotovo 80 posto povećalo njihov rizik od razvoja demencije, stoji u zaključcima uz napomenu da su potrebna daljnja istraživanja kako bi se utvrdili mehanizmi koji stoje u pozadini, istraživački članak.
Važno je napomenuti da lijekovi, korišteni u studiji, imaju različite mehanizme djelovanja pa melatonin djeluje poput prirodnog melatonina, benzodiazepini se koriste za kratkotrajno liječenje nesanice, a zolpidem povećava aktivnost GABA kanala. Antihistaminici poput difenhidramina ili doksilamina centralno blokiraju histaminske receptore i izazivaju osjećaj pospanosti.
Autori studije također ističu razliku između korelacije i uzročnosti. Time žele reći da pronalazak veze ne isključuje drugačije razloge zašto korisnici tableta za spavanje starije dobi imaju veći rizik za razvoj demencije.
Pitanja kako smanjiti rizik od demencije ovih se danas ponovno aktualiziralo u medijima nakon što je objavljen uznemirujući znanstveni članak koji predviđa da će se broj novooboljelih od demencije godišnje u SAD-u udvostručiti u sljedećih 35 godina.
Svake godine novih miljun Amerikanaca dobit će bolest koja uništava pamćenje, postat će nesposobni obavljati rutinske svakodnevne zadaće – hraniti se, kupati, odijevati i plaćati račune.
Nema lijeka i ne može se spriječiti. Ali možete smanjiti rizik. Mnogi čimbenici utječu na demenciju, uključujući obiteljsku povijest i genetiku. Ne možete učiniti ništa u vezi s tim, ali oprez s lijekovima za spavanje jedan je od koraka koji možete poduzeti. Među njima su fizička i mentalna vježba, nepušenje ili prestanak pušenja te upravljanje kroničnim stanjima koja mogu dovesti do bolesti srca, piše The Washington Post.
“Sve stvari za koje znamo da su dobre za zdravlje općenito, dobre su i za prevenciju demencije,” izjavila je Christine E. Kistler, izvanredna profesorica na odjelu gerijatrijske medicine Sveučilišta u Pittsburghu. “Prestanak pušenja u bilo kojoj dobi dobar je za vas. Dobro je početi vježbati u bilo kojoj dobi. Moramo održavati naš mozak u funkciji i to pomaže da bude zdrav”, poručila je, nabrojivši i nekoliko konkretnih savjeta.
Pokušajte s biljnom prehranom
Istraživanja pokazuju da povećana konzumacija povrća može usporiti stopu kognitivnog opadanja povezanog sa starenjem. Također je dokazano da konzumacija minimalno prerađene biljne hrane uz redovitu tjelovježbu, smanjenje stresa i grupe podrške može poboljšati simptome blagog kognitivnog oštećenja i rane Alzheimerove bolesti kod onih kojima je već dijagnosticirana.
Preporučuje se mediteranska prehrana i redovito aerobno vježbanje od najmanje 30 minuta, pet dana u tjednu. Dijeta i tjelovježba sprječavaju prekomjernu težinu, koja je rizični faktor za razvoj demencije.
“Svakom pacijentu kažem da treba prestati sa sladoledom, pomfritom i slaninom“, ističe neurolog Schultz iz UTHealth Houston.
Cijepite se protiv herpesa
Znanstvenici već neko vrijeme upozoravaju da bi neurodegenerativne bolesti mogle biti uzrokovane virusnom infekcijom. Virusi herpesa prvenstveno su u fokusu istraživanja.
Kada je cjepivo protiv herpesa prvi put pušteno na tržište 2006. godine, brojne su studije otkrile da je rizik od demencije manji kod onih koji su primili cjepivo.
No još nije jasan mehanizam kako cjepivo štiti od demencije. Jedna je mogućnost da se sprječava ponovno oživljavanje virusa herpesa koji izaziva patološke promjene a one dovode do demencije. Drugo je tumačenje da neku ulogu igraju kemikalije u cjepivu koje pojačavaju imunološki odgovor.
Također, zasad se još ne zna bi li ikakva zaštita od demencije bila učinkovitija da se cjepivo daje mlađim ljudima, poput onih u 50-ima, ili bi zaštita prerano prestala.
Spasite sluh
Zaštitite se od gubitka sluha, koristite čepiće za uši, slušalice koje blokiraju zvuk ili štitnike za zaštitu od preglasnih zvukova. Nosite slušna pomagala ako su vam potrebna. Naime, osobe s oštećenjem sluha izbjegavaju druženja, što može povećati rizik od demencije. Pokazalo se da su osobe sa snažnim društvenim vezama u manjoj opasnosti od onih koji su izolirani i osjećaju se usamljeno. Stručnjaci vjeruju da je, primjerice, prisilna izolacija tijekom pandemije mogla pridonijeti riziku.
Pratite tlak, šećer i kolesterol
Hipertenzija može oštetiti srce, krvne žile i mozak te povećava opasnost od moždanog udara i poremećaja dotoka krvi u mozak, što povećava rizik od vaskularne demencije.
Visoka razina šećera u krvi dovodi do dijabetesa, što može povećati rizik od bolesti srca, moždanog udara i kognitivnog oštećenja. Također, snižavanje kolesterola može smanjiti rizik od demencije, rekao je neurolog Schulz za The Washington Post.
Smanjite unos alkohola i prestanite pušiti
Alkohol može pogoršati dijabetes, hipertenziju i rizik od moždanog udara, a sva ta stanja povećavaju rizik od demencije. Važna je i preporuka – nemojte počinjati pušiti. Pušenje je povezano s brojnim ozbiljnim zdravstvenim stanjima koja povećavaju rizik od demencije, uključujući bolesti srca i moždani udar.
“Pušenje može imati nekoliko učinaka, uključujući smanjenje protoka krvi”, rekao je Schulz te dodao da postoje čvrsti dokazi o povezanosti pušenja s rizikom od demencije.
