Australski istraživači kažu da su osmislili prvi test te vrste koji može točno predvidjeti kada će osoba doživjeti prve simptome demencije na temelju dobi i odgovora na intervjuu.
Floreyjev indeks demencije osmišljen je tako da koristi neuropsihološke podatke iz triju dugoročnih studija koje su pratile gotovo 3800 sudionika koji su bili zdravi, a kasnije su dobili dijagnozu Alzheimerove bolesti.
Istraživači koji su izradili indeks predvidjeli su kada će te odrasle osobe razviti simptome demencije na temelju podataka iz vremena kada su bili bez simptoma, a zatim su te procjene usporedili sa stvarnom dobi dijagnoze, piše The New York Post.
"Sada se treba utvrditi valjanost testa, ali potencijalno bi mogao biti korišten kao alat za probir ljudi starijih od 60 godina koji nemaju simptome blagog kognitivnog oštećenja ili Alzheimerove bolesti, posebno za one koji su u riziku", rekao je Yijun Pan, istraživač na Florey institutu za neuroznanost i mentalno zdravlje u Australiji.
Pan je bio koautor rada objavljenog u časopisu JAMA Network Openu koji je otkrio rezultate modela koji je imao dopušteno odstupanje od oko 18 mjeseci za blago kognitivno oštećenje i osam mjeseci za demenciju.
Test se oslanja na rezultate pacijenata iz kliničke ocjene demencije (Clinical Dementia Rating [CDR] Scale), koja procjenjuje sposobnost pamćenja i prosuđivanja, hobije i druge čimbenike životnog stila, na temelju razgovora s pacijentom i njegovim skrbnikom.
Dr. Liron Sinvani, direktorica gerijatrijske bolnice Northwell, rekla je da je CDR "prilično sveobuhvatan", ali da se "vrlo rijetko koristi u rutinskoj kliničkoj praksi, gdje se pružatelji usluga odlučuju za kraću procjenu."
"Dakle, to dovodi u pitanje praktičnost ovog testa", rekla je Sinvani. "Iako sada postoje elektroničke verzije ove procjene, osoba koja provodi ovu procjenu mora prije toga proći trening tj. osposobljavanje, a ono može trajati 20 minuta, a ponekad i duže."
Floreyjev indeks demencije nije dostupan zdravstvenim radnicima, niti je testiran u kliničkim uvjetima. Znanstvenici se nadaju da će na kraju ipak pomoći pacijentima da dobiju više vremena za donošenje odluka o svojoj skrbi.
U Hrvatskoj s demencijom živi više od 100 000 ljudi, među kojima oko 70 posto ima Alzheimerovu bolest, najčešći uzrok demencije u svijetu, no pribroje li se članovi obitelji i njegovatelji oboljelih, s problemima demencije svakodnevno se nosi oko 350 000 ljudi.
Trenutno u svijetu 55 milijuna osoba boluje od demencije. Do 2050. taj broj će narasti na 139 milijuna. Svake tri sekunde jedna osoba u svijetu razvije demenciju, a 75 posto slučajeva demencije u svijetu je neprepoznato i nedijagnosticirano. U 40 % slučajeva demencija se može odgoditi ili prevenirati. Prosječno trajanje Alzheimerove bolesti i postdijagnostička skrb je od osam do 12 godina.
"Demencija nije normalan dio starenja, to je opći pojam koji se koristi za opis poremećaja rada mozga, koji napada pamćenje i ponašanje osobe. Demencija nije specifična bolest već ju opisuje niz simptoma koji utječu na pamćenje, mišljenje i socijalne sposobnosti dovoljno teški da ometaju svakodnevno funkcioniranje. Važna razlika je da je Alzheimerova bolest neizlječiva, dok su neki oblici demencije privremeni", objašnjava razliku Matea Vidučić, dipl. soc. radnica na stranici Dementia.
Ne postoji lijek za demenciju ili Alzheimerovu bolest, ali određeni lijekovi mogu pomoći u privremenom ublažavanju ili usporavanju nekih simptoma.
“Demencija je kronična progresivna bolest koja je u ovom trenutku nepovratna. Ne postoji smisleno liječenje koje može preokrenuti tijek bolesti”, rekla je dr. Sinvani. “Dakle, pitanje je”, nastavila je Sinvani, “da li bi ljudi željeli znati hoće li i kada razviti demenciju i mogu li te informacije nekome pomoći ili ih mogu zapravo učiniti još nervoznijima?”
