Različita zdravstvena stanja, od Parkinsonove bolesti do Alzheimerove bolesti, povezana su s promjenama u načinu na koji osoba govori i zvuči.
Svatko od nas povremeno promukne zbog čega nam glas privremeno zvuči drugačije. Ponekad su za to krive prehlada ili sezonske alergije, posebno ako vam se sve "slijeva" iz nosa. Starenje također može uzrokovati promjene u načinu na koji govorite. Ali u nekim slučajevima, ove promjene glasa mogu trajati i biti znak ozbiljnijeg kroničnog zdravstvenog stanja - onog koje zahtijeva liječničku pozornost, piše Yahoo Life.
Ovo su neke od bolesti koje mogu utjecati na vaš govor:
Gastroezofagealna refluksna bolest (GERB)
Gastroezofagealna refluksna bolest (GERB) je stanje kod kojeg se javlja povrat kiselog želučanog sadržaja u jednjak i usta, a kod određenog broja oboljelih i u gornje dišne putove. Najčešći uzrok ovoga stanja je oštećenje ili slabljenje funkcije donjeg jednjačkog mišića (sfinktera). Očituje se žgaravicom, povratom želučanog sadržaja, podrigivanjem i boli u žličici kao glavnim simptomima koji se javljaju dva i više puta tjedno.
"GERB može iritirati glasnice, što može uzrokovati promuklost, osobito ranije tijekom dana", kaže dr. Alexa Mieses Malchuk, obiteljska liječnica sa sjedištem u Caryju. "Osoba s GERB-om također može kašljati ili često čistiti grlo – što je rezultat refluksa želučane kiseline", dodala je Malchuk.
Iritacija grla i učestali kašalj ili pročišćavanje grla mogu promijeniti način na koji osoba govori i zvuči.
"Svakoga s upornim kašljem tijekom vremena, koji nije objašnjen infekcijom, treba uputiti na pretrage povezane uz GERB i postnazalno kapanje, uz druge etiologije ili uzroke", kaže Malchuk. "GERB je vrlo čest i ako se ne liječi tijekom vremena može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema", objasnila je.
Malchuk dodaje da pretjerana zabrinutost zbog suptilnih promjena glasa može izazvati nepotrebnu anksioznost, ali ako baš primijetite promjene, razgovarajte sa svojim liječnikom.
Parkinsonova bolest
Parkinsonova bolest je progresivni poremećaj kretanja koji uzrokuje drhtanje, ukočenost i poteškoće s ravnotežom i koordinacijom. Parkinsonova bolest utječe na kretanje na različite načine, uključujući i na način na koji osobe govore. U kasnijoj fazi bolesti javljaju se poteškoće pri govoru koji je otežan i teže razumljiv, a i u ranoj fazi bolesti mogu se javiti promjene glasa, no znatno slabijeg intenziteta. Dikcija će najvjerojatnije na početku bolesti biti potpuno jasna, no govor može postati mirniji. Ljudi u ranim stadijima ove bolesti često govore niskim tonovima, promuklim glasom te ga slabo moduliraju.
Studija iz 2020. pokazala je da dokazi upućuju na to da je disfunkcija glasa najraniji znak motoričkog oštećenja kod PD-a. Istraživači su izjavili da "složenost i fina motorička kontrola uključena u vokalizaciju mogu rezultirati disfunkcijom i prije disfunkcije udova."
Međutim, ovo je još uvijek novo područje proučavanja. Iako promjene glasa nisu nužno pokazatelj razvoja stanja, kaže dr. Ariane Park, izvanredna profesorica neurologije i suvoditeljica Centra za Parkinsonovu bolest i druge poremećaje kretanja pri Medicinskom centru Wexner State University Ohio, one su česte kod pacijenata s Parkinsonovom bolešću.
“Govor zahtijeva višestruke kognitivne domene koje uključuju obradu onoga što ste čuli, organiziranje vaših misli i zatim stvaranje riječi”, kaže Park. "PD može utjecati na mreže koje koordiniraju ove različite funkcije", dodala je.
Parkinsonova bolest može utjecati na glas na nekoliko načina, uključujući govor koji je tiši ili je zadihan ili promukao, monotono govorenje, mrmljanje, nerazgovijetno govorenje i brži ili sporiji govor. Park dodaje: "Neki pacijenti znaju što žele reći, ali im je teško izvući riječi."
Važno je istaknuti da mnogi neurološki poremećaji mogu utjecati na govor, pa Park kaže da bi trebalo posjetiti neurologa ako pacijent primijeti promjenu u svom glasu uz druge neurološke promjene ili probleme.
"Postavljanje dijagnoze pomaže pacijentima da se povežu s najboljim mogućnostima liječenja", kaže ona. "To može uključivati lijekove, namjenske programe govorne terapije i/ili komunikacijske uređaje."
Alzheimerova bolest
Alzheimerova bolest je degenerativni poremećaj koji uzrokuje ozbiljne promjene u mozgu, što rezultira dezorijentiranošću, zbunjenošću, gubitkom pamćenja, promjenama ponašanja i poteškoćama u pronalaženju pravih riječi.
Jezična disfunkcija često se javlja kod osoba s Alzheimerovom bolešću. Prema studiji iz 2022. ,“Prvi znakovi da je komunikacija ugrožena su poteškoće u pronalaženju riječi, posebno kada je riječ o imenovanju poznatih ljudi ili predmeta. Riječi se zamjenjuju pogrešnim i besmislenim riječima, a povećavaju se i pauze tijekom govora.”
Tehnologija može pomoći u ranijem dijagnosticiranju slučajeva. Istraživači istražuju korištenje računalno potpomognute analize govora i analize govora potpomognute umjetnom inteligencijom kod osoba s Alzheimerovom bolešću kako bi pomogli u otkrivanju stanja u ranim fazama.
ALS
Amiotrofična lateralna skleroza (ALS) je progresivna neurodegenerativna bolest koja zahvaća živčane stanice u mozgu i leđnoj moždini. Problemi s govorom javljaju se kod ALS-a kada su živčane stanice koje prenose poruke iz mozga u mišiće koji pokreću usne, jezik, meko nepce, čeljust i glasnice oštećene, uzrokujući da mišići kojima upravljaju postaju slabiji i zategnutiji. Respiratorni mišići koji kontroliraju disanje također mogu oslabjeti. Kada se to dogodi, govor može postati usporen, nejasan i zadihan, prema ALS Association .
"Oko 50 % ljudi koji žive s ALS-om imaju sporo kognitivno opadanje, tako da analiza govora zapravo može dati uvid u to kako bolest napreduje", kaže Emily Baxi, programska direktorica u BD2 i direktorica na Milken institutu. Ona vjeruje da precizna medicina s računalno potpomognutom analizom govora može pomoći u razumijevanju aspekata poremećaja kao što je ALS i dovesti do ciljane terapije.
Bipolarni poremećaj
Bipolarni poremećaj je kronično stanje mentalnog zdravlja koje uzrokuje ekstremne promjene raspoloženja od depresivnih do maničnih ispada. Glas se često podiže i spušta, ovisno o raspoloženju, kaže dr. Victor Fornari, psihijatar u Northwell Healthu.
"Kod bipolarnog poremećaja, tijekom manične ili hipomanične epizode, glas može biti pod pritiskom i povišen", kaže on, dodajući da sadržaj govora može biti grandiozan ili vrlo pretjeran. “Pojedinci u maničnoj fazi često su glasni, pretjerano pričljivi i mogu biti nametljivi”, kaže.
Međutim, tijekom depresivne faze, glas osobe može biti blag i usporen i koristit će se malo riječi, kaže Fornari.
To se događa jer su simptomi fluktuacije raspoloženja posredovani promjenama u funkcioniranju neurotransmitera, objašnjava dr. Serra Akyar, psihijatrica u Northwell Healthu. “Ove promjene utječu na raspoloženje, misli, odluke i govor”, kaže za Akyar.
Promjene glasovnog uzorka također su povezane s drugim mentalnim zdravstvenim stanjima. Na primjer, s opsesivno-kompulzivnim poremećajem, osoba može ponavljati određene riječi ili fraze, objasnila je Akyar.
"Ono što mislim da je intrigantno jest da možete uzeti jednu do dvije minute prirodnog govora osobe i bez znanja o bilo čemu drugom, izvršiti analizu i moći reći koja je vjerojatnost da neko ima shizofreniju, anksioznost, depresiju, psihozu", kaže Baxi. "Naravno to se može primjeniti kao koristan alat, a ne kao jasna dijagnostika."
Fornari ističe da liječnici često promatraju pacijentov izgled, ponašanje, govor i rasuđivanje kada procjenjuju stanje njegovog mentalnog zdravlja. “Glas je često prozor u emocionalno stanje osobe”, kaže. "Kada je netko zabrinut zbog govora ili glasovnog uzorka osobe, to može biti znak brige za mentalno zdravlje, uključujući bipolarni poremećaj", rekao je Fornari.
