Ljudi se počinju osjećati "staro" u različito vrijeme, neovisno o tome navršavaju li 60, 70 ili 80 godina. Ali starenje mozga počinje i prije šezdesete godine.
Prema studiji, naš mozak prolazi kroz tri različita "vrhunca starenja" tijekom života, piše Daily Mail.
Znanstvenici su otkrili da razine 13 proteina povezanih sa starenjem mozga rastu s navršenih 57, 70 i 78 godina. A to bi moglo značiti da su te određene godine ključne za intervencije koje mogu pomoći da održite mozak dulje zdravijim.
Tim je analizirao koncentraciju oko 3000 proteina u krvnoj plazmi kod gotovo 5000 Britanaca u dobi između 45 i 82 godine. Analiza je otkrila da se razina 13 proteina koji su snažno povezani sa starenjem mozga povećava najviše u dobi od 57, 70 i 78 godina.
Jedan od proteina, nazvan Brevican (BCAN), posebno je povezan s pojavom demencije, moždanog udara i problema s kretanjem. Drugi protein, nazvan GDF15, također je povezan s bolestima povezanim sa starenjem.
Autori studije objasnili su da razine povećanja ovih 13 proteina dostižu vrhunac u specifičnim godinama što može onda utjecati na promjene u zdravlju ljudskog mozga.
A to specifično doba moglo bi biti važno za razmatranje intervencija koje bi mogle pomoći odgoditi pojavu bolesti kao što je demencija, rekli su.
Istraživanje je vodio tim iz Prve pridružene bolnice Sveučilišta Zhengzhou u Kini. Pišući u časopisu Nature Aging, upozorili su da se do 2050. procjenjuje da će broj ljudi u dobi od 65 godina i više premašiti 1,5 milijardi na globalnoj razini – ističući potrebu za dubljim razumijevanjem procesa starenja.
"Otkrili smo da je kraj petog desetljeća potencijalni trenutak u kojem mozak počinje starjeti", rekli su.
'"Osim toga, naša je studija pokazala da su sedmo te kasno sedmo desetljeće također ključne vremenske točke u starenju mozga", dodali su.
Ovo otkriće dolazi samo nekoliko mjeseci nakon što su odvojena istraživanja također istaknula godine života tijekom kojih tijelo najviše stari – poništavajući time tvrdnje da se starenje događa postupno.
U rujnu je tim znanstvenika sa Stanforda utvrdio da se značajne promjene povezane sa starenjem, uključujući usporavanje metabolizma, boranje kože i povećanu sklonost bolestima, događaju u dobi od 44 i 60 godina.
Dr. Michael Snyder, profesor genetike na Sveučilištu Stanford i stariji autor studije, rekao je: "Ljudi pretpostavljaju da svi postupno starimo. Ispostavilo se da većina promjena nije linearna."
Istraživači su izveli ovaj zaključak nakon procjene tisuća molekula — uključujući RNK, proteine i metabolite — i njihovih mikrobioma, skupa bakterija, virusa i gljivica koje žive na nama i u nama, kod ljudi od 25 do 75 godina.
Otkrili su da je 81 posto proučavanih molekula pokazivalo nelinearne fluktuacije, što znači da su bile podvrgnute većim promjenama u određeno vrijeme nego druge. Nalazi su objavljeni u časopisu Nature Aging.
“Ne mijenjamo se samo postupno tijekom vremena; postoje neke stvarno dramatične promjene. Ispostavilo se da je sredina 40-ih vrijeme dramatičnih promjena, kao i ranih 60-ih. I to je istina bez obzira na koju klasu molekula pogledate”, rekao je Michael Snyder, voditelj genetike i viši autor studije.
Znanstvenici vjeruju da se te dramatične promjene odražavaju u značajnim transformacijama unutar tijela. Bili su inspirirani proučavanjem učinaka molekularnih i mikrobnih pomaka nakon što su primijetili da rizik od razvoja stanja povezanih sa starenjem poput Alzheimerove bolesti i kardiovaskularnih bolesti raste naglo, a ne stabilno kroz određeno vrijeme.
Za one u 40-ima, molekularne promjene su uočene u broju molekula povezanih s alkoholom, kofeinom, metabolizmom lipida, kardiovaskularnim bolestima te kožom i mišićima. Za one u 60-ima, promjene su bile povezane s metabolizmom ugljikohidrata i kofeina, imunološkom regulacijom, radom bubrega, kardiovaskularnim bolestima te kožom i mišićima.
Među 108 sudionika studije, istraživači su identificirali četiri "dobna tipa", što ukazuje na to da bubrezi, jetra, metabolizam i imunološki sustav stare različitom brzinom kod različitih ljudi. Kada su istraživači tražili skupine molekula s najvećim fluktuacijama u količini, otkrili su da su se te promjene najviše događale u dva intervala: kada su ljudi dosegli srednje 40-e i rane 60-e.
Bez obzira na uzročnost, istraživači preporučuju da obratite posebnu pozornost na svoje zdravlje u 40-ima i 60-ima, možda povećate tjelovježbu i smanjite konzumaciju alkohola kako biste bolje živjeli u skladu s tim biomolekularnim promjenama.
Dr. Steve Hoffmann, računalni biolog s Leibniz Instituta za starenje u Njemačkoj, rekao je za Wall Street Journal: "Ove studije vjerojatno se vrlo dobro podudaraju s iskustvima koja smo sami stekli ili smo čuli od drugih koji primjećuju nagli pad fiziološke sposobnosti."
"Identificiranje i proučavanje ovih čimbenika trebalo bi biti prioritet za buduća istraživanja", rekao je dr. Xiaotao Shen, bivši postdoktorand na Stanford Medicine, a sada docent na Nanyang Technological University u Singapuru.
