Još jedna studija podupire ideju da je bilo kakvo kretanje bolje nego nikakvo.
Lako je upasti u način razmišljanja sve ili ništa u vezi s tjelovježbom. Primjerice ako netko ne stigne u teretanu jedan tjedan, možda će samo uzeti pauzu do sljedećeg, ili ako nema vremena za svoju uobičajenu dugu šetnju, misli da nema svrhe ići u kraću. Ali sve više i više istraživanja podupire ideju da je bilo kakvo kretanje bolje nego nikakvo kretanje. Tako je nova studija objavljena u časopisu Annals of Behavioral Medicine otkrila da jednostavne, svakodnevne aktivnosti mogu pomoći ljudima u srednjoj dobi da postignu kognitivno zdravlje kao netko četiri godine mlađi, piše Best Life.
"Ne morate ići u teretanu da biste iskusili sve potencijalne dobrobiti tjelesne aktivnosti", rekao je u priopćenju Jonathan Hakun, asistent profesora neurologije i psihologije na Penn Stateu i Penn State College of Medicine. "Svako kretanje je važno. Svakodnevno kretanje računa se kao izvor akumulirane tjelesne aktivnosti koja se može pripisati zdravom načinu života i može imati izravan utjecaj na kognitivno zdravlje".
Kako bi došli do svojih otkrića, istraživači su analizirali podatke 204 sudionika u dobi između 40 i 65 godina bez povijesti kognitivnih oštećenja. Tijekom devet dana sudionici su se prijavljivali šest puta dnevno u intervalima od otprilike tri i pol sata.
Svaki put su izvijestili jesu li radili neku laganu (šetanje psa, čišćenje), umjerenu ili energičnu (trčanje, vožnja bicikla) aktivnost od zadnje prijave. "Sudionici su tada bili potaknuti da igraju dvije 'igre za mozak', jednu osmišljenu za procjenu brzine kognitivne obrade, a drugu za procjenu radne memorije, za koju je Hakun rekao da može biti zamjena za izvršnu funkciju".
Bez obzira na to je li razina aktivnosti bila lagana ili umjerena, sudionici koji su radili bilo koju aktivnost pokazali su brzinu kognitivne obrade kao netko četiri godine mlađi. Iako nisu primijećena poboljšanja radne memorije, "vrijeme odgovora tijekom zadatka radne memorije pouzdano je odražavalo povezanost uočenu s brzinom obrade", navodi se u studiji. Osim toga, oni koji su izjavili da su bili češće aktivni imali su još veće kratkoročne kognitivne koristi.
"Postajemo sporiji kako starimo, i fizički i kognitivno. Ideja je da se tome trenutno možemo suprotstaviti kretanjem. To je uvjerljivo", rekao je Hakun. "Postoji potencijal da će vam kratka šetnja ili malo dodatnog kretanja dati poticaj".
Međutim, Hakun priznaje da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se bolje razumjeli dugoročni učinci redovitog kretanja i kognitivnog zdravlja. Također je ukazao na činjenicu da se ova studija temelji na promatranoj tjelesnoj aktivnosti, a buduće studije mogle bi točnije koristiti alate za praćenje aktivnosti.
