Prema novom istraživanju, žene imaju veći rizik od razvoja Alzheimerove bolesti jer su sklonije nakupljanju toksičnog proteina u mozgu.
Prema novom istraživanju, žene imaju veći rizik od razvoja Alzheimerove bolesti jer su sklonije nakupljanju toksičnog proteina u mozgu.
Poznato je da su žene podložnije ovoj bolesti koja postupno oduzima pamćenje. Međutim, smatralo se da je razlog tome dulji životni vijek, budući da je starost jedan od najvećih čimbenika rizika.
Sada američki znanstvenici tvrde da žene koje već imaju nakupljeni jedan toksični protein – amiloid – brže razvijaju i drugi protein – tau – u usporedbi s muškarcima. Kada se oba proteina značajno nakupe, mogu stvoriti naslage i zapetljaje u mozgu, što se smatra glavnim uzrokom simptoma Alzheimerove bolesti, vodećeg uzroka demencije.
Tim istraživača s Harvarda sugerira da su žene izloženije većem riziku upravo zbog povećane sklonosti nakupljanju tau proteina. Stručnjaci također misle da bi ovo otkriće moglo utjecati na klinička ispitivanja novih lijekova za Alzheimerovu bolest.
Jedan od takvih lijekova, lecanemab, koji je u kliničkim ispitivanjima usporio napredovanje bolesti za 27 %, već se pokazao manje učinkovitim kod žena, piše Daily Mail.
U novom istraživanju analizirani su podaci iz šest studija koje su uključivale 1376 osoba s Alzheimerovom bolešću, prosječne dobi od 72 godine, a 401 sudionik imao je povišene razine amiloida. Daljnja analiza te skupine pokazala je da žene s višim razinama amiloida brže nakupljaju tau protein nego muškarci, osobito u dijelovima mozga poput donjeg temporalnog korteksa i lateralnog okcipitalnog područja. Ove regije povezane su s obradom vizualnih informacija i pamćenjem, što znači da su žene u toj skupini bile izloženije većem riziku od Alzheimerove bolesti.
Autori studije sugeriraju da bi hormonske promjene povezane s menopauzom – povećana proizvodnja hormona koji stimulira folikule te nagli pad estrogena i progesterona – mogle biti odgovorne za veće razine tau proteina kod žena.
Iako neka ranija istraživanja podupiru ovu hipotezu, znanstvenici naglašavaju da su potrebna daljnja istraživanja.
U radu objavljenom u časopisu JAMA Neurology, autori navode kako njihovi rezultati pokazuju da veći rizik od Alzheimerove bolesti kod žena nije samo posljedica duljeg životnog vijeka, već i specifične interakcije proteina u mozgu.
"Veće stope Alzheimerove bolesti među ženama nisu uzrokovane samo time što žene dulje žive, već i povećanom sklonošću nakupljanju tau proteina", istaknuli su znanstvenici. "Razlike između spolova u progresiji tau proteina mogle bi imati izravne i hitne posljedice na uključivanje pacijenata u klinička ispitivanja lijekova koji ciljaju na tau protein, poput lecanemaba."
Lecanemab se primjenjuje putem infuzije jednom mjesečno, a djeluje tako da potiče imunološki sustav na uklanjanje štetnog amiloidnog proteina iz mozga osoba u ranoj fazi Alzheimerove bolesti.
U Hrvatskoj 100 000 građana s demencijom
Hrvatska još uvijek nema registar oboljelih, no procjene govore da imamo oko 100.000 ljudi s nekom vrstom demencije od kojih je njih 70 posto s Alzheimerovom bolešću, izjavio je HINI Ninoslav Mimica, predstojnik Zavoda za biologijsku psihijatriju i psihogerijatriju na Klinici za psihijatriju Vrapče.
Alzheimerova bolest najčešći je uzrok demencije, koja postaje sve veći javnozdravstveni izazov povezan s globalnim starenjem stanovništva. U svijetu čak 60 milijuna ljudi živi s demencijom, pa ju je Svjetska zdravstvena organizacija 2012. proglasila javnozdravstvenim prioritetom i preporučila zemljama članicama osmišljavanje nacionalne strategije, odnosno akcijskog plana borbe protiv demencije. To je do sada učinilo više od 40 zemalja.
Alzheimerova bolest do sada je bila neizlječiva. Oboljelima su, prije pojave lecanemaba, bili dostupni samo tzv. antidementivi koji također mogu usporiti progresiju i odgoditi najteže faze bolesti. Osim što koriste oboljelima, lijekovi posredno pomažu i njegovateljima, jer osobe s demencijom ostaju duže samostalne.
U Hrvatskoj su dostupna tri antidementiva na dopunskoj listi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Osim antidementiva oboljelima se daju i drugi lijekovi, ovisno o kliničkoj slici i simptomima (protiv nesanice, nemira, halucinacija, za raspoloženje), piše HINA.
Važne su i nefarmakološke metode, npr. kognitivni trening, okupaciona terapija, art terapija i terapija plesom.
Što je prevencija i kada s njom treba početi?
Prevencija je kontrola vaskularnih čimbenika rizika kao što su dijabetes, hipertenzija, pretilost, hiperkolesterolemija. U Europi postoji pokret koji naglašava da s prevencijom treba krenuti već u osnovnoj školi, raditi na zdravom načinu života, zdravoj prehrani, tjelovježbi, učenju novih stvari, kognitivnim sposobnostima i društvenim kontaktima.
