Novo istraživanje sugerira da bakterije u ustima i na jeziku mogu biti povezane s promjenama u funkciji mozga koje se događaju kako starimo.
Studija koju je provelo Sveučilište Exeter otkrila je da su određene bakterije povezane s boljim pamćenjem i pažnjom, dok su druge povezane s povećanim rizikom od Alzheimerove bolesti.
Istraživači su identificirali dva moguća načina na koji ove bakterije mogu utjecati na zdravlje mozga. Jedna je mogućnost da štetne bakterije uđu izravno u krvotok, potencijalno oštećujući mozak. Alternativno, neravnoteža između korisnih i štetnih bakterija može smanjiti pretvorbu nitrata — kojih ima u izobilju u prehrani bogatoj povrćem — u dušikov oksid, kemikaliju bitnu za moždanu komunikaciju i formiranje pamćenja, piše Sci Tech Daily.
Pojedinci koji su imali veliki broj bakterija skupina Neisseria i Haemophilus imali su bolje pamćenje, pozornost i sposobnost obavljanja složenih zadataka. Ti su ljudi također imali više razine nitrita u ustima.
S druge strane, veće razine bakterije Porphyromonas bile su češće kod osoba s problemima pamćenja. Dok je bakterijska skupina Prevotella bila povezana s niskim nitritom, što bi prema predviđanjima istraživača moglo značiti lošije zdravlje mozga i bila je češća kod ljudi koji nose gen za rizik od Alzheimerove bolesti, APOE4.
Vodeća autorica dr. Joanna L'Heureux, s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Exeteru, rekla je: "Naša otkrića sugeriraju da bi neke bakterije mogle biti štetne za zdravlje mozga kako ljudi stare. Pokreće zanimljivu ideju za obavljanje rutinskih testova u sklopu stomatoloških pregleda za mjerenje razine bakterija i otkrivanje vrlo ranih znakova pogoršanja zdravlja mozga.”
Blago kognitivno oštećenje i rizik od demencije
Dok su pad u pamćenju i slabljenje moždane funkcije tipični u starijoj dobi, pogoršanje mentalnih sposobnosti koje je veće nego što bi se očekivalo s normalnim starenjem poznato je kao blago kognitivno oštećenje. Otprilike 15 % starijih osoba ima blago kognitivno oštećenje, koje se smatraju najvećim čimbenikom rizika za razvoj demencije ili Alzheimerove bolesti.
Objavljeno u PNAS Nexusu, u istraživanju je sudjelovalo 110 sudionika, starijih od 50 godina iz online studije pod nazivom PROTECT koja prati zdravlje mozga više od 25 000 ljudi srednje dobi u Velikoj Britaniji. Istraživači su podijelili sudionike u dvije skupine: one bez slabljenja moždane funkcije i one s blagim kognitivnim oštećenjem. Sudionici u ove dvije grupe poslali su uzorke vode za ispiranje usta koji su zatim analizirani i proučavana je populacija bakterija.
Koautorica, profesorica Anne Corbett, s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Exeteru, rekla je: “Implikacija našeg istraživanja je duboka. Ako određene bakterije podržavaju rad mozga, dok druge pridonose smanjenju, tada bi tretmani koji mijenjaju ravnotežu bakterija u ustima mogli biti dio rješenja za sprječavanje demencije. To može biti kroz promjene prehrane, probiotike, rutine oralne higijene ili čak ciljane tretmane.”
