Ljudska bića su inherentno društvena. Napredujemo u povezanosti, komunikaciji i zajedničkim iskustvima, što pomaže u oblikovanju naših identiteta i potiče osjećaj pripadnosti. Ipak, u svijetu koji se sve više digitalizira i ubrzava, osjećaji usamljenosti i društvene izolacije postali su alarmantno česti.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) izjavila je da su osjećaji usamljenosti i društvena izolacija rašireni. Oko 25 % starijih osoba doživljava društvenu izolaciju, a pet do 15 % adolescenata osjeća se usamljeno. Ove brojke su važne jer su objavljene studije pokazale da su društvena izolacija i usamljenost povezani s povećanim rizikom od bolesti i smrti. Studija objavljena 2022. godine otkrila je da društvena izolacija kod starijih osoba povećava rizik od razvoja demencije za 26 %, dok je usamljenost povezana s depresijom.
No, postavlja se pitanje koji biološki procesi leže iza povezanosti između društvene izolacije i usamljenosti i zdravlja i zašto je samoća tako loša za tijelo i um?
Istraživanje proteina
Kako bi otkrili tu povezanost, znanstvenici su se usredotočili na proteomiku, proučavanje proteina. To je zato što proteini igraju ulogu u ekspresiji gena, procesu kojim se informacija kodirana u genu pretvara u biološku aktivnost. U zajedničkoj studiji Sveučilišta u Cambridgeu i Sveučilišta Fudan, objavljenoj u časopisu Nature Human Behavior, korišteni su podaci 42 062 sudionika iz UK Biobank i proučavani 2920 proteina plazme.
Istraživali su povezanost između proteina i samoprijavljene usamljenosti i društvene izolacije. Otkrili su da su proteini za koje je utvrđeno da su značajno povezani s usamljenošću i društvenom izolacijom također upleteni u upale, kao i antivirusne i imunološke reakcije.
Konkretno, studija je pokazala da usamljenost može dovesti do povećanja razine pet specifičnih proteina izraženih u mozgu (poznatih kao GFRA1, ADM, FABP4, TNFRSF10A i ASGR1). Drugim riječima, svi proteini koje su identificirali kao povezane s usamljenošću bili su "pozitivno povezani", što znači da ljudi koji se osjećaju usamljeno imaju više razine proteina u usporedbi s onima koji se ne osjećaju usamljeno.
Također su proučavali podatke koji su pratili zdravlje sudionika tijekom otprilike 14 godina. Otkriveno je da je više od polovice proteina povezano s kardiovaskularnim bolestima, dijabetesom tipa 2, moždanim udarom i smrću.
Na temelju otkrića, imati dobre društvene odnose i ne osjećati se usamljeno može potaknuti bolje zdravlje smanjenjem razine određenih štetnih proteina. Međutim, proteini mogu samo djelomično objasniti vezu između usamljenosti i zdravlja. Drugi potencijalni putovi, poput socijalnog stresa, također mogu igrati ulogu.
Ovo istraživanje bi zasada moglo biti prvo koje pokazuje kako usamljenost utječe na morbiditet i mortalitet kroz svoju povezanost s ovih pet ključnih proteina.
Društveni utjecaji
Društvena izolacija i usamljenost utječu na sve dobi i spolove i dovode do velikih psihičkih i fizičkih zdravstvenih problema. Ova studija pomaže razumjeti kako se to događa na biološkoj razini, piše The Conversation.
Pokazuje koliko je važno povezati se s drugima kroz društvene aktivnosti, na primjer volontiranje ili timski sport. To može smanjiti učinke društvene izolacije i usamljenosti na temeljne biološke procese važne za zdravstvene ishode.
Iako tehnologija nudi nove načine da ostanemo u kontaktu s drugima, ponekad može dovesti do površnih veza zbog kojih se osjećamo nepovezaniji nego ikad. Ovaj paradoks — biti okružen digitalnim interakcijama, ali se osjećati duboko usamljeno — naglašava važnost dubokih, značajnih društvenih veza.
Društvene interakcije licem u lice u kojima također doživljavate neverbalnu komunikaciju često potiču bolje veze. Jedna je studija pokazala da partneri koji komuniciraju licem u lice imaju pozitivnije dojmove od ljudi koji komuniciraju putem računala.
Društvene interakcije u konačnici su ključne za naše blagostanje, jačajući fizičko i mentalno zdravlje. Društvene veze smanjuju stres, snižavaju krvni tlak i podržavaju imunološku funkciju. Oni također poboljšavaju kognitivno zdravlje i zdravlje mozga. Osim toga, mogu poticati empatiju i razumijevanje, jačajući naše umove i pružajući emocionalnu otpornost.
