U novoj studiji otkriveno je da veća konzumacija ultraprerađene hrane ubrzava pojavu simptoma multiple skleroze kod odraslih osoba koje su bile praćene zbog potencijalne dijagnoze.
Prije nego što se nekim ljudima dijagnosticira multipla skleroza (MS), oni doživljavaju ono što stručnjaci nazivaju klinički izoliranim sindromom (CIS): pojedinačna epizoda simptoma - uključujući probleme s vidom, utrnulost ili slabost, koja traje najmanje jedan dan - uzrokovana upalom u živčanom sustavu. Neki ljudi s CIS-om će razviti multiplu sklerozu, dok drugi možda nikada neće imati drugu epizodu.
U novoj studiji je otkriveno da su među ljudima praćenima nakon epizode CIS-a, oni koji su jeli više ultraprerađene hrane imali više recidiva i povećanja moždanih lezija tijekom vremena od onih koji su jeli manje te nezdrave hrane.
Istraživači su otkrili da iako prehrana s više ultraprerađene hrane u konačnici nije utjecala na to hoće li netko s CIS-om razviti MS, čini se da je pogoršala aktivnost bolesti kod onih koji su već pokazivali druge rane znakove bolesti.
To sugerira da ultraprerađena hrana djeluje kao kronični upalni akcelerator, a ne kao okidač bolesti, kaže glavna autorica, Gloria Dalla Costa, doktorica znanosti, znanstvenica za nutricionizam na Harvard TH Chan School of Public Health u Bostonu.
"Konzumiranje više ove vrste hrane očito je pogoršalo aktivnost bolesti kod ljudi s klinički izoliranim sindromom“, kaže dr. Dalla Costa za EurekAlert.
Ultraprerađena hrana prolazi kroz više koraka industrijske obrade i često sadrži aditive poput konzervansa, emulgatora i pojačivača okusa. Primjeri uključuju pakirane grickalice, bezalkoholna pića, instant rezance, smrznute obroke i prerađeno meso poput hrenovki.
Biomarkeri u krvi mogu puno reći o prehrani
Istraživački tim analizirao je podatke 451 osobe uključene u ispitivanje BENEFIT, koje je započelo 2002. godine i pratilo osobe s klinički izoliranim sindromom pet godina. Umjesto oslanjanja na dnevnike prehrane, istraživači su koristili validirani panel od 39 krvnih markera iz uzoraka sudionika kako bi procijenili koliko je ultraprerađene hrane svaka osoba pojela. Ova studija je jedna od prvih koja koristi analizu krvi za ovu procjenu umjesto oslanjanja na samoprocjenu upitnika o hrani.
"Ova metodologija je važna jer upitnici o prehrani mogu biti netočni", kaže dr. Rob Bermel, ravnatelj Mellen Centra za liječenje i istraživanje multiple skleroze u klinici Cleveland.
Ultraprerađena hrana povećava rizik od recidiva multiple skleroze
Tijekom petogodišnjeg razdoblja istraživanja, 208 sudionika je dijagnosticirano s klinički definitivnom multiplom sklerozom. Kombiniranjem podataka krvi s magnetskom rezonancom (MRI) i zdravstvenim ishodima sudionika, istraživači su mogli vidjeti kako je izloženost prehrani povezana s napredovanjem rane multiple skleroze tijekom vremena.
Sudionici koji su konzumirali najviše ultraprerađene hrane imali su oko 30 posto više recidiva tijekom pet godina od onih koji su jeli najmanje.
Sudionici u skupini s visokom konzumacijom također su imali:
- Aktivnije upalne lezije na magnetskoj rezonanci do druge godine
- Veće volumene lezija tijekom petogodišnjeg praćenja
- Niži rezultati neuroloških funkcija
"Ovi nalazi bili su neovisni o drugim čimbenicima poput dobi, spola, tjelesne težine, vitamina D, pušenja ili dodijeljenog liječenja“, kaže Dalla Costa.
"Korištenjem metaboličkih markera iz krvi, studija pruža jače dokaze da je ultraprerađena hrana povezana s povećanom upalom u ranoj multiploj sklerozi", kaže dr. Bermel, koji nije bio uključen u istraživanje.
Nezdrava prehrana nije povećala rizik od razvoja multiple skleroze
Prehrana puna ultraprerađene hrane nije povećala rizik sudionika od prelaska iz CIS-a u klinički definitivnu multiplu sklerozu. Umjesto toga, čini se da prehrana utječe na težinu i učestalost aktivnosti bolesti nakon što su simptomi već počeli.
"Naši rezultati ukazuju na to da ultraprerađena hrana ne uzrokuje multiplu sklerozu, ali otežava živčanom sustavu da izdrži i popravi štetu", kaže Dalla Costa.
Taj je rezultat iznenadio Bermela. "Moguće da je metodologija istraživanja faktor koji objašnjava te razlike, koje zaslužuju daljnje istraživanje", kaže on.
Kako ultraprerađena hrana može utjecati na mozak
Istraživači su predložili nekoliko bioloških objašnjenja zašto ultraprerađena hrana može pogoršati upalu kod multiple skleroze:
- Poremećaj crijevne barijere: Aditivi poput emulgatora mogu oštetiti sluznicu crijeva, omogućujući bakterijskim toksinima ulazak u krvotok i aktiviranje imunološkog sustava.
- Promijenjene stanične membrane: Modificirane masti u prerađenoj hrani mogu promijeniti sastav membrana živčanih stanica i mijelina (zaštitne ovojnice oko živaca), čineći ih osjetljivijima na napad.
- Metabolički stres: Određeni metabolički markeri ukazuju na smanjenu proizvodnju energije u moždanim stanicama, što može ograničiti sposobnost mozga da se oporavi nakon upale.
Ostaju pitanja o tome kako kvaliteta prehrane utječe na aktivnost MS-a
Kao i kod svake studije, postoje upozorenja. Prehrambeni potpis mjeren je samo u jednom trenutku, na početku ispitivanja. To znači da istraživači ne znaju utječu li kasnije promjene u prehrani na ishode. Uzorci krvi sudionika uzeti su i prije otprilike 20 godina - a prehrambeni krajolik se od tada promijenio, ističe Bermel.
"Moramo biti oprezni pri primjeni rezultata uzoraka prikupljenih početkom 2000-ih na današnje prehrane i prehrambene uvjete", kaže Bermel. Također nije jasno jesu li određeni tretmani za multiplu sklerozu manje učinkoviti ovisno o prehrani osobe, dodaje.
Još jedno ograničenje je to što, iako je krvni potpis unosa ultraprerađene hrane objektivan, ne otkriva točno koje su namirnice ili aditivi najštetniji. "Još uvijek ne znamo specifične mehanizme koji pokreću te učinke", dodaje Bermel.
Postoji li "najbolja dijeta" za multiplu sklerozu?
"Već znamo iz drugih studija da prehrana bogata prerađenom hranom može utjecati na zdravlje mozga, uključujući povećanje rizika od moždanog udara i demencije. Ovo istraživanje nadopunjuje taj skup dokaza, sugerirajući da izbor hrane također može oblikovati upalnu aktivnost kod multiple skleroze", kaže za Everyday Health W. Taylor Kimberly, dr. med., doktor znanosti, neurolog intenzivne njege, istraživač i izvanredni profesor neurologije na Medicinskom fakultetu Harvard u Bostonu. Dr. Kimberly nije bilo uključen u studiju.
Iako ne postoji jedna specifična dijeta ili prehrambeni obrazac za koji je dokazano da mijenja tijek MS-a, većina stručnjaka preporučuje zdravu prehranu za dugoročno zdravlje živčanog sustava. To uključuje odabir cjelovitih žitarica umjesto rafiniranih i izbjegavanje ili ograničavanje prerađene hrane koliko god je to moguće.
Kimberly naglašava da su male, održive promjene realnije od ekstremnih promjena u prehrani. "Čak i postupne promjene mogu s vremenom napraviti značajnu razliku", kaže on.
Bermel potiče zdrave životne navike i za svoje pacijente s multiplom sklerozom, iako upozorava da još uvijek nije jasno koliki je utjecaj koji to ima na bolest. "Zato strategije dobrobiti smatramo bitnim dijelom liječenja multiple skleroze, ali ne i zamjenom za uzimanje terapije koja modificira tijek bolesti."
