Znakovi da imunološki sustav ne funkcionira kako treba mogu se pojaviti i čak 15 godina prije nego što se razviju ozbiljni fizički simptomi multiple skleroze (MS).
Novo istraživanje pokazalo je da loše mentalno zdravlje može biti jedan od prvih pokazatelja ove bolesti, koja globalno pogađa oko 2,8 milijuna ljudi.
Epidemiologinja sa Sveučilišta British Columbia, Marta Ruiz-Algueró, zajedno s kolegama analizirala je medicinsku dokumentaciju 2038 pacijenata s multiplom sklerozom u Kanadi i usporedila ih s podacima 10 182 osoba koje nemaju ovu dijagnozu.
Otkrili su da su pacijenti koji su kasnije razvili MS češće posjećivali liječnike zbog simptoma poput umora, glavobolja, vrtoglavice, anksioznosti i depresije u odnosu na opću populaciju.
Štoviše, ovi simptomi javljali su se i do 15 godina prije nego što bi se pojavili tipični znakovi MS-a. Također je zabilježen povećan broj posjeta neurologu i oftalmologu otprilike 8 do 9 godina prije dijagnoze, nakon čega su uslijedili češći odlasci liječniku zbog fizičkih simptoma, neposredno uoči postavljanja dijagnoze, piše Science Alert.
"Tek sada počinjemo razumijevati što su zapravo ti rani znakovi upozorenja, a čini se da su problemi mentalnog zdravlja među najranijima", kaže Ruiz-Algueró.
"Ovi obrasci ukazuju na to da multipla skleroza ima dugu i složenu prodromalnu fazu (vrijeme koje prethodi izbijanju bolesti) – u tom se razdoblju bolest razvija ispod površine, ali se još ne manifestira jasno kao MS."
Znanstvenici ipak naglašavaju da su simptomi lošeg mentalnog zdravlja uobičajeni u široj populaciji, te da većina osoba koje ih iskuse neće razviti MS. No, bolje razumijevanje veze između tih simptoma i MS-a moglo bi pomoći u ranijem prepoznavanju rizičnih faktora i razvoju pravovremenih intervencija.
"MS može biti teško prepoznati jer su mnogi rani simptomi – poput umora, glavobolje, bolova i psihičkih smetnji – vrlo općeniti i lako se mogu zamijeniti s drugim stanjima", objašnjava epidemiologinja Helen Tremlett, također sa Sveučilišta British Columbia.
Kod osoba s MS-om imunološki sustav greškom napada masnu zaštitnu ovojnicu živaca, poznatu kao mijelinska ovojnica. To s vremenom može dovesti do boli, gubitka osjeta i motoričkih funkcija u raznim dijelovima tijela, jer se narušava komunikacija između mozga i tijela. Uobičajeni simptomi uključuju i kronični umor, smetnje vida te kognitivne poteškoće.
Iako su virusne i bakterijske infekcije povezane s mogućim okidačima bolesti, a određeni geni mogu povećati osjetljivost, još uvijek nije potpuno jasno što točno uzrokuje da imunološki sustav "izgubi kompas". Postoje terapije koje mogu smanjiti broj relapsa (ponovne pojave ili aktivacije bolesti koja je bila u mirnoj fazi [remisiji]), ali još ne postoji tretman koji može zaustaviti napredovanje bolesti.
Prethodna istraživanja također su pokazala da se specifična MS protutijela mogu pojaviti u krvi i do pet godina prije pojave prvih karakterističnih simptoma.
"Naši rezultati značajno pomiču vremenski okvir kada se ti rani znakovi upozorenja počinju javljati, otvarajući tako vrata mogućnostima za raniju dijagnostiku i intervenciju", zaključuje Tremlett.
Istraživanje je objavljeno u medicinskom časopisu JAMA.
