Znanstvenici tvrde da su konačno otkrili što uzrokuje tzv. "moždanu maglu" kod osoba koje pate od dugotrajnog covida.
Ovo otkriće moglo bi objasniti zašto milijuni ljudi mjesecima, pa čak i godinama nakon infekcije i dalje imaju poteškoće s pamćenjem i koncentracijom.
Procjenjuje se da oko 400 milijuna ljudi diljem svijeta ima ili je imalo dugotrajni covid. Samo u Engleskoj gotovo dva milijuna ljudi prijavljuje da živi s dugotrajnim covidom – koji se definira kao stanje u kojem simptomi traju najmanje četiri tjedna nakon infekcije virusom SARS-CoV-2.
Među najtežim simptomima ističe se moždana magla – kognitivni problemi, uključujući loše pamćenje, usporeno razmišljanje i poteškoće s fokusiranjem, a pogađaju više od 80 posto oboljelih, piše Daily Mail.
Do sada su istraživači sumnjali da covid može izazvati strukturne promjene u mozgu, ali nisu uspjeli točno utvrditi molekularni uzrok.
Sada su japanski znanstvenici razvili metodu kojom se mogu izravno vizualizirati ključni receptori u mozgu povezani s pamćenjem i učenjem, otkrivajući mogući uzrok problema.
U studiji objavljenoj u časopisu Brain Communications, istraživači su se fokusirali na AMPA receptore (AMPARs) – proteine na površini moždanih stanica koji pomažu u prijenosu signala važnih za učenje i pamćenje.
Abnormalna aktivnost AMPAR receptora ranije je povezana s poremećajima poput depresije, bipolarnog poremećaja i demencije.
Koristeći naprednu tehniku snimanja mozga, znanstvenici su usporedili 30 pacijenata s dugotrajnim covidom i 80 zdravih dobrovoljaca, te otkrili značajno povećanje aktivnosti AMPAR receptora kod onih s kognitivnim simptomima.
Što je moždana magla bila izraženija, to je aktivnost receptora bila gušća – što ukazuje na jasnu biološku povezanost s dugotrajnim covidom i potencijalnu metu za buduće terapije.
Profesor Takuya Takahashi, stručnjak za molekularne mehanizme i koautor studije, izjavio je: "Naši rezultati jasno pokazuju da se moždana magla kod dugotrajnog covida treba priznati kao legitimno kliničko stanje. To bi moglo potaknuti zdravstvenu industriju da ubrza razvoj dijagnostičkih i terapijskih pristupa za ovaj poremećaj."
Tim je pomoću nove napredne tehnike snimanja mozga uspio precizno razlikovati svakog pacijenta s dugotrajnim covidom od zdravih osoba – što predstavlja potencijalni proboj u dijagnostici.
Znanstvenici se nadaju da bi ova tehnologija mogla pomoći u razvoju tretmana koji smanjuju aktivnost AMPAR receptora, čime bi se ublažila moždana magla kod budućih pacijenata.
Dugotrajni covid ponovno je u fokusu javnosti jer se dvije nove varijante – Stratus i Nimbus – šire UK-om i SAD-om i Europom, pri čemu je broj zaraženih u nekim europskim zemljama značajno porastao od kolovoza. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, Stratus čini oko 25 posto svih slučajeva covida u Europi, dok Nimbus čini oko devet posto slučajeva, a broj zaraženih se udvostručio od kolovoza.
Iako stručnjaci tvrde da ove varijante nisu opasnije od prethodnih, genetske promjene mogle bi ih učiniti nešto zaraznijima.
Pacijenti prijavljuju poznate simptome covida, uključujući otežano disanje, stezanje u prsima, grlobolju, glavobolje, bolove u tijelu te gubitak okusa i mirisa.
No, varijanta Stratus posebno se povezuje s upornim suhim kašljem, umorom i povišenom temperaturom.
Iako se pandemija službeno smatra završenom, njezine posljedice i dalje oblikuju svakodnevni život milijuna ljudi. Dugotrajni covid ostaje izazov za medicinsku zajednicu, ali i za oboljele koji traže odgovore i rješenja. Nova znanstvena otkrića, poput ovog vezanog uz moždanu maglu, donose nadu da će se u budućnosti razviti učinkovitije dijagnostičke metode i terapije.
