Ne samo da su žene podložnije dugom covidu više nego muškarci, već mogu razviti i drugačije simptome.
Prema novoj studiji, žene imaju 31 posto veću vjerojatnost da će razviti dugi covid, a one između 40 i 55 godina suočene su s još većim rizikom. Osim o dobi, šanse da žena ima dugotrajne ili nove simptome u mjesecima i godinama nakon što je preboljela covid također su ovisile o trudnoći i menopauzi, pokazalo je istraživanje.
Prepoznavanje spolnih razlika u riziku od dugog covida može pomoći liječnicima da učinkovitije dijagnosticiraju i liječe pacijente s dugim covidom, kaže za Everyday Health autorica studije dr. Dimpy Shah, profesorica populacijskih zdravstvenih znanosti na Sveučilištu Texas Health Science Centar.
Iako se većina ljudi oporavi od covida, kod dugog covida simptomi traju tri mjeseca ili dulje nakon početne (akutne) infekcije. Iako znanstvenici znaju da više žena nego muškaraca ima autoimuna stanja kao što je reumatoidni artritis, te da žene također imaju veću vjerojatnost da će razviti postvirusne sindrome poput kroničnog umora, postoji određena nesigurnost oko toga jesu li žene izložene većem riziku od dugog covida, prema autorima studije. Dodatni je problem što su mnoga istraživanja pokazala da muškarci razvijaju teži covid i imaju veći rizik od smrti povezane s covidom u usporedbi sa ženama.
Žene srednjih godina imaju 45 posto veći rizik od dugog covida
Istraživači su koristili podatke od više od 12 000 odraslih osoba koje su se u studiju uključile od listopada 2021. do srpnja 2024. i koje su istraživači posjećivali šest mjeseci ili više nakon što su imale covid. Osobne procjene i laboratorijski rad odvijali su se najmanje jednom godišnje, a sudionici su ispunjavali upitnik o simptomima svaka tri mjeseca.
Čak i nakon što su istraživači uzeli u obzir čimbenike poput rase, etničke pripadnosti, varijante covida, ozbiljnosti infekcije covidom i druge nemedicinske društvene čimbenike koji utječu na zdravlje poput obrazovanja i prihoda, otkrili su da su žene u studiji imale 31 posto veću vjerojatnost da će razviti dugi covid u usporedbi s muškarcima.
Ostali ključni nalazi uključuju:
- Kod osoba u dobi od 40 do 54 godine spolna razlika u riziku bila je čak i veća: 42 posto veća kod sudionica u menopauzi i 45 posto veća kod sudionica koje nisu u menopauzi, u usporedbi s muškim sudionicima.
- Kod osoba starijih od 55 godina, žene su imale 34 posto veću vjerojatnost da će imati dugi covid.
Kliničke i javnozdravstvene implikacije ovih otkrića su značajne, kaže dr. Shah. “Važno je razdvojiti ulogu starenja, hormona, upalnog odgovora i komorbiditeta koji su u osnovi ovih različitih profila rizika od dugog covida i identificirati koje skupine mogu imati koristi od specifičnih tretmana. Razumijevanje mehanizama spolnih razlika može pružiti preventivne strategije i strategije upravljanja ne samo dugim covidom već i drugim postvirusnim bolestima,” dodaje dr. Shah.
Muškarci i žene imaju različite simptome dugog covida
“Simptomi dugog covida mogu varirati među pojedincima, a postoje neki koji su češći od drugih, poput umora, slabosti nakon napora i kognitivnih promjena”, kaže za Everyday Health dr. Linda Geng, suvoditeljica Stanford Post-Acute COVID-19 Syndrome Clinic u Kaliforniji, koja nije bila uključena u studiju.
Općenito govoreći, muškarci i žene pate od različitih simptoma dugog covida, dodaje dr. Akiko Iwasaki, ravnateljica Centra za infekcije i imunitet na Medicinskom fakultetu Yale, koja nije bila uključena u istraživanje. "Na primjer, ova je studija otkrila da su simptome kao što su gastrointestinalni problemi, gubitak kose i suhe oči češće imale žene, dok su muškarci prijavljivali češće simptome uključujući promjene u seksualnoj želji ili sposobnosti i depresiju".
Spolne razlike u simptomima dugog covida mogu biti uzrokovane hormonima
“Vjerujemo da spolne razlike u riziku od dugog covida mogu biti uzrokovane spolnim hormonima i daljnja bi istraživanja trebala biti usmjerena na ispitivanje razina hormona u različitim fazama života u odnosu na rizik od dugog covida, uloge kontracepcije i hormonalnih terapija”, kaže Shah. “Određeni komorbiditete poput autoimunih poremećaja kao i postvirusnih sindroma također su potaknuti spolnim razlikama, što može povećati rizik od dugog covida”, dodaje Shah.
Iwasaki se slaže da hormoni utječu na razlike, a u svom je radu istraživala zašto je to tako. “Otkrili smo da je jedan od ključnih čimbenika koji kontroliraju spolnu razliku u dugoj osjetljivosti i težini covida razlika u spolnim hormonima. Otkrili smo da je testosteron značajno smanjen kod žena s dugim covidom i da je smanjenje razine testosterona glavni hormonski prediktor dugog covida”, objašnjava.
Utjecaj testosterona na imunološku funkciju potencijalno bi mogao objasniti njegovu povezanost sa smanjenom ozbiljnošću simptoma, dodaje Iwasaki.
Razumijevanje dugog covida
“Napredovali smo razumijevanju dugog covida, ali treba otkriti još toga”, kaže Shah. Zagovaranje pacijenata i nastavak istraživanja pomogli su u prevladavanju početnog skepticizma o dugom covidu kao legitimnoj dijagnozi, budući da su ga ljudi često označavali kao tjeskobu ili pripisivali simptome postojećim stanjima, dodaje Shah. “Dugi covid sada je široko prihvaćen kao stvarno i iscrpljujuće stanje, iako naše razumijevanje njegovih mehanizama i učinkovitih tretmana ostaje nepotpuno”.
Također postoji više jasnoće u vezi sa širokim spektrom simptoma i manifestacija koje ljudi s dugim covidom doživljavaju, kaže dr. Geng. “Sada je prikladnije preoblikovati dugi covid kao krovni pojam koji obuhvaća mnogo različitih podtipova, a ne samo jedan entitet”, kaže ona. Dodaje da se podtipovi dugog covida mogu preklapati s poznatim sindromima kao što su sindrom kroničnog umora (koji se naziva i mialgični encefalomijelitis) i sindrom posturalne ortostatske tahikardije (POTS).
Istraživači se nadaju da bi novi uvidi mogli pomoći u pojednostavljenju dijagnoze, otvoriti put velikim novim kliničkim ispitivanjima i identificirati nove tretmane. "U ovom trenutku nemamo lijeka za dugi covid, a to je hitna potreba", kaže Geng.
