Pacijenti se mjesecima ili godinama nakon infekcije koronavirusom muče sa svakodnevnim aktivnostima.
Neki pacijenti koji se bore s dugotrajnim covidom doživljavaju dugotrajni umor, mentalnu maglu, otežano disanje i značajno smanjenu kvalitetu života, usporedivu s razinama koje se viđaju kod osoba koje su preživjele moždani udar ili boluju od Parkinsonove bolesti.
Većina ljudi koji se zaraze virusom covida ima kratkotrajnu bolest – nekoliko dana s povišenom temperaturom, grloboljom, kašljem – nakon čega se potpuno oporave.
Međutim, kod nekih osoba koje su preboljele koronavirus, simptomi ne nestaju. Umjesto toga, razvijaju dugotrajne tegobe povezane s infekcijom, što Svjetska zdravstvena organizacija naziva post-covid stanje ili dugotrajni covid.
Iako su prethodna istraživanja već utvrdila da su najčešći simptomi dugotrajnog covida umor, mentalna magla i otežano disanje, točan utjecaj ovog stanja na svakodnevni život oboljelih još uvijek ostaje nejasan.
Sada novo istraživanje, objavljeno u časopisu Australian Journal of Primary Health, potvrđuje da dugotrajni covid nije samo neugodno stanje s kojim se treba nositi, već duboko ograničava svakodnevni život pacijenata.
U istraživanju su znanstvenici proučavali 121 odraslu osobu koja je preboljela covid između 2020. i sredine 2022. godine, a krajem 2022. ispunjavala je kriterije Svjetske zdravstvene organizacije za dijagnozu dugotrajnog covida.
Ispitanici su odgovarali na pitanja o razini invaliditeta i svakodnevnim funkcijama, kao i o svojoj subjektivnoj procjeni kvalitete života.
Sudionici su ispunili dva široko korištena upitnika za procjenu invaliditeta i kvalitete života: WHO Disability Assessment Schedule i Short Form Health Survey.
Znanstvenici su otkrili da je dugotrajni covid povezan sa značajnim smanjenjem kvalitete života i sposobnosti obavljanja osnovnih životnih zadataka, u usporedbi s razinama koje se bilježe u općoj populaciji.
Oko 86 posto sudionika prijavilo je "klinički značajan invaliditet i ograničenja u sudjelovanju u svakodnevnim aktivnostima", navode istraživači.
"Mjesecima ili godinama kasnije, i dalje su se mučili s aktivnostima koje su nekada uzimali zdravo za gotovo", napisali su u članku za The Conversation.
Prema rezultatima studije, ova skupina od 121 osobe s dugotrajnim covidom imala je višu razinu invaliditeta nego 98 posto opće populacije.
"Ukupni učinak može biti još izraženiji kod osoba koje već imaju postojeće komorbiditete, a koje su u startu podložnije razvoju dugotrajnog covida", upozoravaju znanstvenici.
Znanstvenici pozivaju na snažniju podršku pacijentima s dugotrajnim COVID-om, uz prioritetno rješavanje problema kroničnog umora kako bi se oboljeli vratili u stanje u kojem mogu obavljati važne svakodnevne aktivnosti.
"Rezultati naglašavaju potrebu za ciljanom rehabilitacijom i podrškom za osobe koje žive s dugotrajnim covidom, kao i za daljnja longitudinalna istraživanja koja bi ispitala dugoročni utjecaj na invaliditet i kvalitetu života te informirala zdravstvene politike i pružanje usluga", naveli su.
