Pandemija covida možda je ubrzala starenje našeg mozga – čak i ako nismo bili zaraženi.
Smrtni slučajevi od covida ostavljaju zastrašujuće slične tragove na mozgu kao i proces starenja, a nova istraživanja sada upućuju na to da su i mentalni, društveni i financijski stresovi tijekom pandemije mogli ubrzati starenje mozga – čak i kod onih koji nisu bili zaraženi virusom.
Znanstvenici sa Sveučilišta u Nottinghamu razvili su umjetnu inteligenciju koja prepoznaje znakove zdravog starenja mozga, analizirajući podatke više od 15 000 odraslih osoba iz UK Biobank. Algoritam je zatim korišten za analizu "biološke dobi" mozga dviju skupina: jedne koja je imala snimanje mozga prije pandemije, te druge koja je imala snimanja i prije, ali i tijekom trajanja pandemije.
Tijekom pandemije, prosječni ljudski mozak stario je pet i pol mjeseci brže nego prije 2020. godine. "Najviše me iznenadilo to što su i ljudi koji nisu preboljeli covid pokazali značajno povećanje stope starenja mozga", kaže neurolog Ali-Reza Mohammadi-Nejad iz Nottinghama, voditelj ovog istraživanja.
"To zaista pokazuje koliko je samo iskustvo pandemije, sve od izolacije do neizvjesnosti, moglo utjecati na zdravlje našeg mozga."
Dobra je vijest da te promjene mogu biti reverzibilne. Studija je analizirala snimke mozga samo iz dvije vremenske točke, što znači da je u godinama koje su uslijedile moglo doći do neurološkog oporavka, piše Science Alert.
"Još ne možemo potvrditi hoće li se promjene koje smo uočili povući, ali to je svakako moguće i to je ohrabrujuća misao", kaže neurologinja Dorothee Auer iz Nottinghama.
Štoviše, to što je mozak neke osobe tijekom pandemije možda brže stario, ne znači nužno da je došlo do pogoršanja kognitivnih sposobnosti. Zapravo, jedini sudionici u studiji koji su pokazali smanjenu kognitivnu funkciju bili su oni koji su bili izravno zaraženi koronavirusom.
Ipak, rezultati istraživanja ukazuju da veliki životni događaj poput pandemije može značajno utjecati na mozak – čak i ako se niste razboljeli. U prvih nekoliko godina globalne pandemije, milijuni ljudi umrli su, a milijarde drugih su se suočile s valom tuge, usamljenosti, depresije, tjeskobe, financijskog stresa i poremećaja spavanja.
Ranija istraživanja pokazala su da su tinejdžeri posebno pogođeni globalnom krizom, pri čemu adolescentni mozak pokazuje zabrinjavajuće znakove ubrzanog starenja nakon 2020., slično tinejdžerima koji su iskusili nasilje, zanemarivanje ili disfunkcionalne obiteljske odnose.
Mozgovi mladih djevojčica pokazali su posebno izraženo stanjivanje korteksa, područja mozga koje se prvenstveno sastoji od sive tvari. No, najnovije istraživanje provedeno na odraslima otkrilo je da su muški mozgovi osjetljiviji na promjene i sive i bijele tvari.
Znakovi ubrzanog starenja bili su posebno vidljivi među starijim osobama i među socijalno ili ekonomski ugroženim skupinama.
Prethodne studije su pokazale da socijalna izolacija može promijeniti strukturu mozga, a siromaštvo je također povezano s ubrzanim starenjem mozga. Oba faktora mogu pridonijeti strukturnim promjenama u mozgu, no potrebna su dodatna istraživanja za potvrdu.
Sveobuhvatne, dugoročne studije koje koriste snimke mozga mogu znanstvenicima pružiti korisne tragove o tome kako važni životni događaji, poput rođenja, roditeljstva ili menstruacije, mogu utjecati na naš središnji živčani sustav. No, bez detaljnijih istraživanja još nije moguće objasniti zašto se određeni dijelovi mozga mijenjaju niti kakav utjecaj te promjene imaju na kognitivne funkcije i naše ponašanje.
"Ova istraživanja nas podsjećaju da zdravlje mozga ne oblikuje samo bolest, već i naša svakodnevna okolina", zaključuje Auer. "Pandemija je dodatno opteretila živote ljudi, posebice onih koji su već bili u nepovoljnom položaju."
Istraživanje je objavljeno u uglednom znanstvenom časopisu Nature Communications.
