Powered by:
Kvaliteta života u izravnoj je vezi s unutrašnjim svijetom pa je zato dobro voditi računa o vlastitom duševnom stanju. Najbolji je način meditacija no ona ne mora uvijek biti fizički pasivna
Meditacija ima mnogo pozitivnih učinaka na zdravlje, među ostalima neutralizira stres regulacijom hormona kortizola, smanjuje krvni tlak i anksioznost te generalno povećava opće zadovoljstvo životom. Kao što fizičkim aktivnostima vježbamo tijelo, meditacijom vježbamo mozak i preuzimamo kontrolu nad vlastitim osjećajima i mislima.
Međutim nije svakome lako početi meditirati. Tehnike su brojne, a mogu se podijeliti u dvije glavne kategorije - fizički pasivna meditacija s koncentracijom na duhovnost te meditacija u sklopu neke izvanjske aktivnosti. Ne moraš odmah krenuti s fizički pasivnom meditacijom. Za početak probaj prakticirati druge aktivnosti koje zapravo imaju elemente meditacije i koje će te duhovno približiti stanju mira. U tekstu ti donosimo neke od njih.
Glazba
"Glazba je posrednik između duhovnog i osjetilnog života." - Ludvig van Beethoven
Glazba ne bi imala toliko dugačak vijek da je isključivo zabavna ili lijepa. Civilizacija je oduvijek opsjednuta ritmom, melodijama i harmonijama. Indijanci su vjerovali da je čitavi svijet nastao iz "pjesme Stvoritelja", brojne se religije također oslanjaju na glazbene elemente - od hinduizma do kršćanstva. No što nas točno toliko privlači glazbi?
Odavno je dokazano da pozitivno utječe na raspoloženje, opušta tijelo i um te potiče osjećaj pripadnosti, ali ključ je u tome što nas pozicionira u trenutak, u sadašnjost. Pratiti ritam i melodiju znači osluškivati sadašnji trenutak. Nije važno koju ćeš glazbu odabrati - elektronsku ili Beethovena - sve dok se slušajući možeš dovoljno prepustiti i time dovesti u meditativno stanje. Ljubitelji glazbe to će stanje nazvati terminom "flow", koji je skrojio psihijatar Mihaly Csikszentmihalyi, a predstavlja potpunu uključenost u život, odnosno stanje tzv. očaravajuće obuzetosti.
Ples
Ples, kao i glazba, ljudima je poznat oduvijek. Naši daleki preci nisu znali za riječi "depresija" ili "tjeskoba", ali znali su za - ples. Razumjeli su da je ples fizičko i emocionalno iskustvo. Ono što u suštini nisu znali jest da mozak za vrijeme plesa proizvodi serotonin, tzv. hormon sreće i mira.
Ples se smatra i oblikom tjelovježbe, ali zapravo je i meditativna aktivnost. U suštini je plesa pokret, ali i glazba, za koju smo ranije ustanovili da ima pozitivan utjecaj na duh. Zapleši kao da te nitko ne gleda i tako se oslobodi napetosti i tjeskobe. Osim toga psiholog Jonathan Haidt utvrdio je kako ljudi po svojoj prirodi teže pripadnosti grupama, a zajednički ples, pjevanje ili sviranje upravo im to omogućavaju.
Disanje
Jedan od najpodcjenjenijih, ali najefektnijih, načina kontroliranja stresa aktivnost je koju nesvjesno radimo svake sekunde života - disanje. U budizmu predstavlja temelj života i energije te je zato važan dio svake pasivne meditacije jer njime započinje sam proces. Postoji dobar razlog zašto u stresnim situacijama znamo čuti "Samo diši!"
Disanje stimulira parasimpatički živčani sustav, što rezultira opuštanjem tijela. Istraživanja pokazuju da pravilno disanje može poboljšati kognitivnu funkciju, potaknuti pozitivno razmišljanje i umanjiti anksioznost. Drugo istraživanje iz 2018. pokazalo je neurološku poveznicu između respiratornog sustava i sposobnosti fokusiranja. Nizozemac Wim Hof otišao je toliko daleko da je razvio tehniku disanja pomoću koje može upravljati vlastitim imunitetom. To je dokazao i kada su mu u laboratoriju u organizam ubrizgali bakterije od kojih se prosječna osoba u roku od 3 sata razboli. Wim se nikada nije razbolio.
Smijanje
Sljedeći puta kada "pukneš od smijeha", znaj da si se dovela u duboko meditativno stanje. Za vrijeme smijanja tvoje razmišljanje staje - uvijek je jedno ili drugo, odnosno ne mogu se događati istovremeno. Meditacija smijehom pojam je koji je dobro poznat u stručnim krugovima i smatra se oblikom meditacije, a istraživanja su potvrdila da smijeh smanjuje anksioznost, reducira stres i depresiju. Potiče nastajanje dopamina i serotonina u mozgu, tzv. hormona užitka i sreće. Osim toga, služi i kao tehnika emocionalnog oslobođenja, koje je izrazito važno za duševni mir.
Dobra sesija smijanja mišiće može opustiti na čak 45 minuta, potaknuti rad imunološkog sustava i poboljšati funkciju krvnih žila. Smijanje do 15 minuta u prosjeku troši oko 40 kalorija, a norveško istraživanje pokazalo je da ljudi sa smislom za humor žive dulje od onih koji ga nemaju, posebno u slučaju žena. Meditacija smijanjem jedna je od najlakših, a započni ju dvominutnim rastezanjem tijela. Sljedećih 3-5 minuta prepusti se smijehu, a cijeli postupak završi ležanjem u potpunoj tišini 3-5 minuta.
Zahvalnost
Budistički svećenici svaki dan započinju pjesmom zahvalnosti za blagoslove koje imaju u životu. Indijanci svaku molitvu započinju zahvalom majci Zemlji i ocu neba, a kršćani se zahvaljuju Bogu prije obroka. Zahvalnost je odavno prepoznata u duhovnom i religijskom svijetu, a suvremena istraživanja pokazala su da smanjuje simptome depresije, pospješuje povjerenje u strance i poboljšava kvalitetu sna.
Zahvalnost možeš vježbati i tako da vodiš dnevnik zahvalnosti. U njega svako jutro možeš napisati 5 stvari na kojima si zahvalna, a možeš i pisati pisma ljudima na kojima si zahvalna što su prisutni u tvome životu. Važno je napomenuti da ne trebamo biti zahvalni samo za dobre stvari, nego za sve što generalno imamo u životu. Neke stvari koje se u trenutku čine lošima zapravo su prilika za daljnji rast jer iz njih učimo.
Ako je i tebi vrijeme za opuštanje i trebaš bijeg od svakodnevnog stresa, posjeti Terme Sveti Martin i odaberi jedan od brojnih paketa koji će ti to omogućiti. Povedi cijelu obitelj na vikend ispunjen zajedničkim aktivnostima, isprobaj pakete Yoga vikend ili Detox vikend ili povedi partnera na romantični wellness vikend. Što god odabereš, učinit ćeš uslugu svome tijelu i duhu.
