Nova studija znanstvenika sa Sveučilišta u Kaliforniji sugerira da bi održavanje zdravog probavnog trakta gostoljubivog za "dobre" bakterije moglo bolje opremiti mozak da se nosi s emocionalnim i mentalnim pritiscima.
"Kada smo promatrali vrlo otporne pojedince, oni su imali više bakterija povezanih sa smanjenom upalom i zdravom crijevnom barijerom", kaže za Everyday Health viša autorica studije dr. Arpana Gupta. Istraživanje, objavljeno ovog mjeseca u časopisu Nature Mental Health, također je pokazalo da su otporni ljudi pokazali neuralnu aktivnost u regijama mozga povezanim s poboljšanom kognicijom i emocionalnom regulacijom.
Ovi rezultati dodatno podupiru ideju da ono što jedemo ne samo da može utjecati na naš crijevni mikrobiom – trilijune mikroorganizama koji žive u našem probavnom traktu – već i na zdravlje našeg mozga, dodaje dr. Gupta.
“Mislim da je najlakši način da utječete na svoj crijevni mikrobiom putem prehrane”, kaže ona, iako ova studija nije proučavala kako prehrana utječe na stres. “Vjerujem da možemo podržati ovu vezu između crijeva i mozga sljedeći uravnoteženu, raznoliku prehranu koja je bogata vlaknima, probioticima, omega-3 masnim kiselinama i antioksidansima, dok u isto vrijeme minimaliziramo konzumaciju visoko prerađene hrane, dodanih šećera, umjetnih zaslađivača i prekomjernog alkohola”.
Jača crijevna barijera povezana je s jačim emocionalnim zdravljem
Za studiju, Gupta i njezin tim ispitali su 116 ljudi o njihovoj otpornosti — kao što je povjerenje u vlastite instinkte i pozitivno prihvaćanje promjena. Sudionici su podijeljeni u dvije skupine, jedna u kojoj su bili ljudi visoko rangirani u otpornosti i jedna u kojoj su bili nisko rangirani.
Istraživači su napravili MRI skeniranje mozga ispitanika kako bi analizirali funkcije povezane s emocionalnom regulacijom i kognicijom. Također su prikupili uzorke stolice kako bi utvrdili koji mikrobi žive u crijevima.
Pojedinci u vrlo otpornoj skupini bili su manje anksiozni i depresivni te manje skloni prosuđivanju. Imali su manje percipiranog stresa i manje neuroticizma (niža emocionalna stabilnost), te je bila manja vjerojatnost da će katastrofizirati i veća vjerojatnost da će zadržati mirnu glavu. MRI je također pokazao moždanu aktivnost povezanu s većom emocionalnom regulacijom i kognicijom u skupini s visokom otpornošću u usporedbi s grupom s niskom otpornošću.
Aktivnost mikrobioma u skupini visoko otpornih razlikovala se od one u skupini nisko otpornih. Uglavnom, mikrobiomi kod vrlo otpornih pojedinaca izlučuju metabolite (kemijske glasnike) i pokazuju aktivnost gena povezanu s terapeutskim svojstvima, slabom upalom i snažnom crijevnom barijerom.
Rezultati su pokazali da su oni u skupini niske otpornosti vjerojatnije imali slabu crijevnu barijeru, inače poznatu kao propusna crijeva. Ovo stanje je uzrokovano upalom i smanjuje sposobnost crijevne barijere da apsorbira hranjive tvari dok blokira toksine.
Stephen Lupe, gastrointestinalni psiholog i direktor bihevioralne medicine na odjelu za gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu u klinici Cleveland, smatra ove nalaze dodatnim dokazom da mikrobiom crijeva može biti uključen u različita neurološka, mentalna i funkcionalne gastrointestinalne poremećaje.
"Studija ide daleko do utvrđivanja razloga za razmatranje liječenja ne samo psiholoških poteškoća nego i gastrointestinalnih problema za koje se pokazalo da su povezani s psihološkim stresom na holistički način", kaže za Everyday Health dr. Lupe, koji nije bio uključen u studiju. "Možemo početi promatrati prehranu koja je optimizirana za raznolikost crijevnih mikrobioma kao tretman za psihološki stres, kao i za fiziološko funkcioniranje".
Mogući način za rješavanje drugih zdravstvenih problema povezanih sa stresom
Osim pogoršanja emocionalnih i mentalnih problema, kronični stres povezan je s mnogim bolestima, uključujući hipertenziju, bolesti srca, pretilost, dijabetes tipa 2 i artritis.
“Stres je povezan s pojavom i napredovanjem nekoliko bolesti”, kaže Gupta. “Ako bismo mogli povećati otpornost, onda bi to moglo pomoći u sprječavanju brojnih bolesti. Tada zapravo govorimo o prevenciji, a ne o liječenju”.
Kao što studija sugerira, usvajanje zdravih obrazaca prehrane može potaknuti zdravlje crijeva i, zauzvrat, povećati otpornost na stres. Gupta također naglašava da je izravan rad na mentalnom stavu često ključan za smanjenje stresa.
"Mislim da bi svjesnost i neosuđivanje - pokazivanje ljubaznosti i zahvalnosti - moglo pomoći", kaže ona. “Neka su istraživanja pokazala da vođenje dnevnika zahvalnosti može smanjiti stres”.
