Ispostavilo se da jednostavno istezanje ramena može sniziti krvni tlak – što bi moglo objasniti zašto se osjećamo ugodno nakon toga.
Ramena često podižemo i istežemo leđa jer nas taj pokret opušta, osvježava i daje osjećaj ugode. No što se zapravo događa u tijelu kad to učinimo?
Kod zdravih odraslih osoba, takvo istezanje dovodi do brzog pada krvnog tlaka, pokazala su istraživanja. Reakcija tijela na ovaj pokret mogla bi objasniti zašto se osjećamo smirenije nakon istezanja.
Liječnici sa Sveučilišta Minnesota pretpostavljaju da istezanje mišića gornjeg dijela leđa aktivira refleks putem parasimpatičkog živčanog sustava, što bi moglo objasniti osjećaj opuštenosti. Prošlog mjeseca objavili su dio svojih nalaza u maloj studiji u znanstvenom časopisu Physiological Reports.
Pad krvnog tlaka i usporavanje srčanog ritma mogli bi biti razlog za onaj ugodan osjećaj koji nas preplavi nakon istezanja, objašnjava Jorge L. Reyes, specijalizant kardiologije i glavni autor studije sa Sveučilišta Minnesota.
Ako znanstvenici uspiju do kraja razumjeti zašto ovo jednostavno istezanje snižava krvni tlak, mogli bi to znanje iskoristiti kao temelj za nove pristupe u liječenju stresa i drugih zdravstvenih tegoba, objašnjava David Benditt, profesor medicine i voditelj kardiovaskularnog odjela na Sveučilištu Minnesota.
“Radi se o maloj cigli u velikom zidu razumijevanja kako ljudsko tijelo funkcionira”, rekao je Benditt.
‘Dramatičan’ pad krvnog tlaka
U istraživanje su bile uključene 24 odrasle osobe, prosječne dobi 34 godine, koje su bile upućene u Medicinski centar Sveučilišta Minnesota zbog simptoma vrtoglavice ili gotovo nesvjestice, nevezanih uz istezanje.
Sudionici su sjedili na stolcu s rukama na nogama. Liječnik im je zatim rekao da podignu ramena prema ušima, lagano se nagnu unatrag i istegnu gornji dio leđa na 10 do 15 sekundi, pritom ne zadržavajući dah.
Kad su sudionici istegnuli leđa, istraživači su primijetili “prilično dramatičan” pad krvnog tlaka, rekao je Reyes. Obično, kada krvni tlak padne, srčani ritam se ubrzava kako bi se održao protok krvi, objašnjava Benditt. (To se događa, primjerice, kada ustanemo, jer gravitacija povlači krv prema nogama.)
No, tijekom istezanja leđa, srčani ritam sudionika nije se povećao koliko se očekivalo. Ta kombinacija – pad krvnog tlaka bez porasta srčanog ritma – mogla bi biti rezultat reakcije parasimpatičkog živčanog sustava i objasniti zašto se mnogi osjećaju opušteno nakon istezanja, kaže Reyes.
“Radi se o maloj studiji i koncept je još uvijek spekulativan, ali takve studije mogu otvoriti vrata daljnjim istraživanjima”, rekao je Benditt. “Prilično sam uvjeren, iako ne mogu tvrditi sa 100 % sigurnošću, da se radi o spinalnom refleksu.”
Većina sudionika u studiji bile su mlade žene upućene u kliniku zbog simptoma vrtoglavice ili nesvjestice, pa je potrebno ponoviti istraživanje na širem uzorku, kažu istraživači.
Benditt dodaje da su dosad proučili reakcije kod “gotovo 150 osoba” i vjeruju da istezanje mišića leđa aktivira zajednički refleks jer su taj fenomen primijetili kod gotovo svih – osim kod osoba s Parkinsonovom bolešću i drugim teškim neurološkim poremećajima.
Kod nekih ljudi, nagla kardiovaskularna reakcija – pad krvnog tlaka bez porasta srčanog ritma – može izazvati osjećaj vrtoglavice, a u rijetkim slučajevima čak i nesvjesticu.
Benditt je počeo istraživati ovaj fenomen prije dvije godine kada je upoznao 19-godišnju pacijenticu koja bi često pala u nesvijest nakon istezanja leđa. Do tada su liječnici mislili da su njezine epizode nesvjestice povezane s epilepsijom, ali “to nije bio problem”. rekao je Benditt. Padala je u nesvijest zbog pada krvnog tlaka prilikom istezanja leđa.
“Od oko 100 pacijenata koje smo proučavali, kod devet ili deset osoba zabilježili smo stvarne epizode nesvjestice”, rekao je Benditt. “Kod većine ljudi dolazi samo do pada tlaka.”
Istraživački tim sada pokušava potvrditi je li uočena kardiovaskularna reakcija rezultat refleksa i signala iz mozga, piše Washington Post.
Kako ovo može pomoći osobama s visokim krvnim tlakom
Ovo otkriće potaknulo je znanstvenike da razmišljaju kreativno – kako bi ga jednog dana mogli iskoristiti za pomoć osobama s visokim krvnim tlakom, kaže Michael Joyner, anesteziolog i fiziolog iz Mayo klinike u Rochesteru, Minnesota, koji nije sudjelovao u istraživanju.
Sljedeći korak je utvrditi točan mehanizam koji uzrokuje pad krvnog tlaka, kaže Joyner. Liječnici znaju da signali iz živaca u mišićima prema mozgu mogu utjecati na krvni tlak i srčani ritam.
Znanstvenici zatim žele otkriti događa li se ovaj fenomen kod svih ljudi – a ne samo kod mladih osoba koje su upućene na pregled zbog vrtoglavice ili nesvjestice.
“Rezultati ove studije mogli bi ponuditi korisne smjernice za jednostavne pokrete koji bi osobama s blagom hipertenzijom mogli pomoći da prirodno snize krvni tlak,” rekao je Joyner.
Stephen Juraschek, izvanredni profesor na Harvard Medical School i specijalist za hipertenziju, kaže da je zapanjujuće kako naizgled bezazlen i jednostavan pokret može imati takav učinak na krvni tlak.
No moguće je da u pozadini djeluju i drugi mehanizmi – ne samo mišićni refleks – koji objašnjavaju kako istezanje leđa utječe na kardiovaskularni sustav. Ti se različiti uzroci međusobno ne isključuju, napominje Stephen Juraschek, stručnjak za hipertenziju koji nije sudjelovao u istraživanju.
“Mišići mogu biti spremište za priličnu količinu krvi”, rekao je. “Sama kontrakcija i opuštanje mišića može izazvati promjene krvnog tlaka.”
Osobe s povišenim krvnim tlakom često traže načine kako ga mogu samostalno sniziti, kaže Juraschek. Meditacija, vježbe disanja i moguće istezanje gornjeg dijela leđa mogu trenutačno pomoći, no tijekom dana teško je kontrolirati sve oscilacije krvnog tlaka, dodaje.
“Savjetovao bih da se ne oslanjamo isključivo na metode opuštanja”, rekao je Juraschek. Lijekovi za liječenje visokog krvnog tlaka dokazano smanjuju rizik od moždanog udara, kardiovaskularnih bolesti i produžuju život, dodaje.
