Stručnjaci kažu da promjene u crijevnom mikrobiomu uzrokovane osjetljivošću na hranu mogu utjecati na kardiovaskularni sustav osobe. Važno je napomenuti da postoji razlika između alergije na hranu i osjetljivosti na hranu. Alergija utječe na imunološki sustav, dok osjetljivost utječe na probavni sustav.
Prema novom istraživanju, ljudi osjetljivi na kravlje mlijeko, odnosno laktozu i druge uobičajene intolerancije na hranu mogu imati veći rizik od kardiovaskularnih bolesti. Ova otkrića objavljena su u časopisu Journal of Allergy and Clinical Immunology.
Istraživači su koristili podatke Američkog centra za kontrolu i prevenciju bolesti i Multi-Ethnic Study of Atherosclerosis (MESA) kako bi došli do svojih zaključaka. Pratili su ukupno 5374 sudionika više od deset godina kako bi utvrdili može li osjetljivost na hranu doprinijeti kardiovaskularnim bolestima.
Prema prijašnjim istraživanjima, neke alergije na hranu su povezane s većim rizicima od srčanih bolesti, ali osjetljivost na hranu (intolerancija na hranu) nije prethodno identificirana kao čimbenik koji doprinosi kardiovaskularnim bolestima.
Pojedinosti studije
Iz Američkog centra za kontrolu i prevenciju bolesti su pomoću upitnika i laboratorijskih testova (testiranje na lgE antitijela) testirali sudionike u dobi od 20 godina nadalje. Američki Nacionalni institut za srce, pluća i krv sponzorirao je studiju MESA u potrazi za faktorima rizika od kardiovaskularnih bolesti. Sudionici su bili u dobi od 45 do 84 godine i nisu imali kardiovaskularne bolesti na početku studije. Studija je uključivala procjenu prisutnosti IgE antitijela i njegove veze sa srčanim bolestima.
IgE mjeri osjetljivost na hranu i alergije na kravlje mlijeko, kao i na jaja, kikiriki, račiće, alpha-gal (alergija na crveno meso i druge proizvode od sisavaca), grinje i timothy travu. Tijekom istraživanja bilo je 285 smrtnih slučajeva povezanih s kardiovaskularnim bolestima. Osjetljivost na barem jednu hranu bila je značajno povezana sa smrti od kardiovaskularnih bolesti.
Istraživači su izvijestili da kravlje mlijeko ima najznačajniju povezanost. Jedan od razloga može biti taj što većina ljudi konzumira kravlje mlijeko u većim količinama u svakodnevnoj prehrani. Također su primijetili da bi povećani rizik od osjetljivosti na hranu mogao biti usporediv s rizicima od pušenja, dijabetesa i reumatoidnog artritisa piše Medical News Today.
Uloga crijevnog mikrobioma
Znanstvenici još uvijek ne razumiju u potpunosti kako se različiti organski sustavi u našem tijelu preklapaju i kako disfunkcija u jednom može uzrokovati disfunkciju u drugom. Istraživanje o tome kako crijevni mikrobiom utječe na zdravlje srca objavljeno je tek posljednjih godina.
U pregledu istraživanja objavljenom 2022. navodi se da interakcija unosa hrane i crijevnog mikrobioma dovodi do proizvodnje metabolita koji mogu povećati rizik od bolesti srca.
"Znamo da alergije na hranu mogu potaknuti upalne reakcije u crijevima, što povećava srčane bolesti. Moguće je da osjetljivost na hranu također potiče upalu, ali na nižoj razini", rekla je za Medical News Today dr. Nicole Weinberg, kardiologinja u Zdravstvenom centru Providence Saint John u Kaliforniji, koja nije bila uključena u studiju. Dodala je da postoji cijeli spektar bolesti koje tinjaju u našim tijelima. One možda nisu toliko ozbiljne, ali mogu uzrokovati probleme s drugim tjelesnim sustavima. Weinberg objašnjava kako se često gledaju samo simptomi i dio tijela u kojem se bolest pojavljuje. Često se zanemaruje cijelo tijelo i činjenica da se sustavi organa ponekad preklapaju, a upravo to su autori studije ispitali.
"Promatrali smo prisutnost IgE antitijela u hrani koja su otkrivena u uzorcima krvi", rekao je dr. Jeffrey Wilson, autor studije i stručnjak za alergiju i imunologiju na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Virginiji. No, Wilson objašnjava da većina ispitanika nije imala očitu alergiju na hranu pa njihova tijela nisu reagirala dovoljno jako da bi došlo do akutne alergijske reakcije na hranu, ali svejedno je moglo doći do upale koja s vremenom može uzrokovati probleme poput bolesti srca.
Weinberg predlaže da osobe s intolerancijom na hranu redovito posjećuju svog liječnika i specijaliste kako bi pratili simptome i liječili ih kada je to potrebno. Osim njih, i nutricionist bi također mogao pomoći.
Što trebate znati o osjetljivosti na hranu?
Osjetljivost na hranu ili intolerancija na hranu često se miješa s alergijom na hranu. Glavna razlika je u tome što alergija uključuje imunološki sustav. Nasuprot tome, osjetljivost uključuje probavni sustav, prema Američkoj akademiji za alergiju, astmu i imunologiju.
Još jedna važna razlika je da alergije mogu biti opasne po život ako osoba ima reakciju koja se naziva anafilaksija. Osjetljivost obično nije opasna po život, ali može uzrokovati nelagodu.
Intolerancija na hranu znači da tijelo ne može pravilno razgraditi i probaviti hranu. Neki simptomi uključuju:
- vjetrove
- nadutost
- mučninu
- proljev
- grčeve
- zatvor
Neke od uobičajenih namirnica koje uzrokuju intoleranciju uključuju:
- mliječne proizvode
- gluten
- kofein
- čokoladu
- rajčice
- jaja
- jagode
- agrume
- vino
- dodatke hrani i pojačivače okusa
