Osjećaj preopterećenosti u srednjoj dobi povezan je s većim rizikom od demencije - ali održavanje mentalne, fizičke i društvene aktivnosti može izgraditi "kognitivnu rezervu".
Gubitak samopouzdanja u srednjim godinama moglo bi značiti da je vrijedno poduzeti korake za zaštitu dugoročnog zdravlja mozga. Istraživanje je pokazalo da su osobe srednje dobi s određenim simptomima, uključujući gubitak samopouzdanja ili osjećaj preopterećenosti kada se pojave problemi, imale značajno veći rizik od razvoja demencije desetljećima kasnije.
"Obraćanje pažnje na ove obrasce moglo bi otvoriti nove mogućnosti za ranu prevenciju“, rekao je dr. Philipp Frank, glavni autor studije, s odjela za psihijatriju na University College London (UCL).
Ne postoji zajamčeni način sprječavanja demencije, ali istraživači kažu da postoji sve više dokaza da način života tijekom srednje dobi igra ulogu. Smatra se da održavanje tjelesne aktivnosti, mentalna angažiranost i održavanje društvenih veza pomažu u izgradnji "kognitivne rezerve", sposobnosti mozga da se nosi s promjenama i bolestima povezanim sa starenjem.
U studiji, objavljenoj u časopisu The Lancet Psychiatry, identificirali su šest specifičnih simptoma povezanih s depresijom koji su bili povezani s povećanim rizikom od demencije kasnije u životu. To je uključivalo gubitak samopouzdanja, nemogućnost suočavanja s problemima, nedostatak osjećaja topline i naklonosti prema drugima, osjećaj nervoze i napetosti u svakom trenutku, nezadovoljstvo načinom na koji se zadaci obavljaju i poteškoće s koncentracijom.
Istraživači su analizirali podatke iz studije Whitehall II, koja je pratila gotovo 6000 britanskih državnih službenika. Sudionici su regrutirani u prosječnoj dobi od 56 godina; oko 90 posto bili su bijelci, a 70 posto muškarci. Praćeni su u prosjeku 23 godine, tijekom kojih je otprilike 10 posto razvilo demenciju.
Gubitak samopouzdanja i poteškoće u suočavanju s problemima u srednjim godinama povezani su s otprilike 50 posto povećanim rizikom od demencije. Nedostatak osjećaja topline i naklonosti prema drugima povezan je s 44 posto povećanja. Preostali simptomi povezani su s porastom rizika između 24 i 29 posto.
"Naši nalazi pokazuju da je rizik od demencije povezan s nekolicinom depresivnih simptoma, a ne s depresijom u cjelini", rekao je Frank. "Ovaj pristup na razini simptoma daje nam puno jasniju sliku o tome tko bi mogao biti ranjiviji desetljećima prije nego što se demencija razvije."
Profesor Mika Kivimaki, koji vodi studiju Whitehall II i radi na Fakultetu neuroznanosti Sveučilišta u Londonu (UCL), rekao je da rezultati ističu složenost depresije. "Depresija nema jedan oblik; simptomi se uvelike razlikuju i često se preklapaju s anksioznošću", rekao je. "Otkrili smo da ovi nijansirani obrasci mogu otkriti tko je u većem riziku."
Nalazi dolaze u trenutku kada demencija i dalje predstavlja sve veći teret za društvo. "Danas u svijetu više od 55 milijuna ljudi živi s demencijom, a procjenjuje se da će se taj broj do 2050. gotovo utrostručiti. Samo u Europi očekuje se više od 18 milijuna oboljelih, dok u Hrvatskoj s demencijom živi više od 50 000 osoba", prema HZJZ.
Profesorica Gill Livingston, predsjednica Lancetove komisije za prevenciju, intervenciju i skrb o demenciji, rekla je da studija nudi svjež način razmišljanja o mentalnom zdravlju u srednjim godinama. "Ovo je novi i važan način razmatranja depresije i demencije te je još jedan dokaz da je depresija širok pojam, a ne nužno jedna bolest", rekla je. "Postoje ograničeni dokazi da liječenje demencije u srednjim godinama može smanjiti kasniji rizik od demencije, ali potrebna su daljnja istraživanja. Mnogo je stvari koje možete učiniti, a koje prema dokazima smanjuju vaše šanse za razvoj demencije. Neke mogu biti prilično iznenađujuće, uključujući slušne aparate za oštećen sluh.“
"Postoji nekoliko važnih stvari koje svatko može učiniti u srednjim godinama kako bi smanjio rizik od demencije. To uključuje izbjegavanje pušenja i prekomjernog konzumiranja alkohola te praćenje težine, krvnog tlaka, kolesterola i glukoze u krvi. Ako je bilo koji od ovih pokazatelja previsok, promjene načina života ili uzimanje lijekova mogu napraviti stvarnu razliku. Na primjer, kod osoba s visokim krvnim tlakom, antihipertenzivni lijekovi u randomiziranim ispitivanjima pokazali su da pomažu u odgađanju demencije", dodao je Kivimaki.
Stručnjaci su također pozvali na oprez pri tumačenju nalaza. Dr. Richard Oakley, zamjenik direktora za istraživanje i inovacije u Društvu za Alzheimerovu bolest, rekao je: "Važno je napomenuti da neće svi koji imaju depresiju razviti demenciju, a osobe s demencijom neće nužno razviti depresiju."
