Istraživanje moždanog tkiva nakon smrti pokazuje promjene u aktivnosti gena, nudeći novi uvid u biološku osnovu depresije.
Istraživači sa Sveučilišta McGill i Instituta Douglas otkrili su dvije različite vrste moždanih stanica koje pokazuju promjene kod osoba s depresijom.
Njihova studija, objavljena u časopisu Nature Genetics, otvara put potencijalnim tretmanima koji izravno ciljaju te stanice, a istovremeno unapređuju znanstveno razumijevanje depresije, velikog globalnog zdravstvenog problema koji pogađa preko 264 milijuna ljudi.
"Ovo je prvi put da smo uspjeli identificirati koje su specifične vrste moždanih stanica pogođene depresijom mapiranjem aktivnosti gena zajedno s mehanizmima koji reguliraju DNK kod", rekao je glavni autor dr. Gustavo Turecki, profesor na McGillu, kliničar-znanstvenik na Institutu Douglas i kanadskoj istraživačkoj katedri za veliki depresivni poremećaj i samoubojstvo. "To nam daje puno jasniju sliku o tome gdje se događaju poremećaji i koje su stanice uključene."
Tim je za potrebe istraživanja ispitivao moždana tkiva osoba nakon smrti iz Douglas-Bell Canada Brain Bank, jednog od rijetkih globalnih resursa koji sadrže donirane uzorke osoba s psihijatrijskim stanjima.
Koristeći metode genoma pojedinačnih stanica, analizirali su RNA i DNA iz tisuća moždanih stanica kako bi utvrdili koje vrste stanica funkcioniraju drugačije kod depresije i koje DNA sekvence mogu objasniti te promjene. Njihova analiza uključivala je uzorke od 59 osoba s depresijom i 41 bez tog stanja.
Otkrili su promijenjenu aktivnost gena u određenoj vrsti ekscitatornog neurona uključenog u regulaciju raspoloženja i stresa, te u podtipu mikroglija stanica, koje pomažu u upravljanju upalom. U obje vrste stanica, mnogi geni funkcionirali su drugačije kod ljudi s depresijom, što sugerira potencijalne poremećaje u tim ključnim moždanim sustavima, piše SciTechDaily.
Preciziranjem moždanih stanica pogođenih depresijom, studija daje novi uvid u njezinu biološku osnovu i, šire gledano, dovodi u pitanje postojeće zablude o poremećaju. "Ovo istraživanje potvrđuje ono što nam neuroznanost govori godinama. Depresija nije samo emocionalna, ona odražava stvarne, mjerljive promjene u mozgu", rekao je Turecki.
Istraživači planiraju proučiti kako ove stanične promjene utječu na funkciju mozga i bi li njihovo ciljanje moglo dovesti do boljih terapija.
