Bol u koljenima i ramenu neki su od češćih i malo tko ih nije iskusio, osobito ako je prešao četrdesetu. Istraživanje je pokazalo i kako su te dvije vrste boli međusobno povezane.
Istraživanje koje je provela Inicijativa za osteoartritis iz Nacionalnog zdravstvenog instituta (National Institutes of Health, NIH) u SAD-u, povezalo je da bol u ramenu može nastati kao posljedica boli u koljenima. Istraživanje je uzelo u obzir dob, spol, indeks tjelesne mase, psihičko zadovoljstvo, ostale moguće bolove u donjim udovima i osnovnoj slabosti nogu (poteškoće pri ustajanju iz sjedećeg ili ležećeg položaja) ispitanika. Došli su da zaključaka da se u starijih odraslih osoba s klinički značajnim osteoartritisom koljena (OA) ili s rizikom od OA koljena broj bolnih zglobova povećavao s protokom godina.
Ramena su bila sljedeći bolom najčešće zahvaćeni zglobovi nakon koljena (28,5 %). Trajna bol u jednom ili oba koljena, nakon četiri godine povećala su rizik od obostranih bolova u ramenu. Sudionici istraživanja zaključili su da širenje bolova u zglobovima nije slučajno: "Neprestano bolna koljena predviđaju novu obostranu bol u ramenu, koja je vjerojatno posredovana slabošću nogu, što upućuje na to da biomehanički čimbenici utječu na širenje boli".
Česti uzroci boli u ramenu i načini liječenja
Osim ako nisu u pitanju bolesti zglobova poput artritisa ili mehaničke ozljede čest uzrok boli u ramenu su kalcifikati. Pojava kalcifikata u tetivama mišića raznih dijelova tijela (kalcificirajuća tendinopatija) relativno je učestala pojava, kojoj najčešće i ne znamo uzrok. Nešto je učestalija kod žena te bolesnika sa šećernom bolesti. Kalcifikati su po kemijskom sastavu soli kalcij hidroksiapatita. Kalcifikati nastaju kao posljedica starenja i trošenja tkiva kod starijih osoba, dok kod mlađih nastaju kao posljedica prenaprezanja i ponavljanih mikroozljeda unutar samih tetiva čime se objašnjava veća učestalost u sportaša.
Smatra se da su kalcifikati u tetivama samo posljedica drugih zbivanja, kroničnih ili akutnih. U slučaju izrazito velikih kalcifikata moguće su rupture tetiva u kojima se nalaze i pritisak na susjedne strukture. U tim slučajevima postoji potreba i za operativnih zahvatima kojima se kalcifikati odstranjuju te pritom nastala oštećenja popravljaju. U većini slučajeva kalcifikati ne izazivaju bolove. Premda slučajni nalaz primjerice velikog kalcifikata u tetivama ramena može izgledati zastrašujuće, nije potrebno poduzimati značajnije mjere, osobito, ako osoba nema bolova. U slučaju pojave bolova započinje se prvo s neoperativnim, a kasnije i operativnim liječenjem". Više o kalcifikatima u ramenu doznajte ovdje.
Liječenje uvijek započinjemo fizikalnim terapijama, jačanjem mišića i povećanjem opsega kretnji zahvaćenog mišića i tetive. Kombiniramo ih s upotrebom lijekova, najčešće nesteroidnih antireumatika. U sljedećoj fazi je moguće i liječenje terapijom udarnim ultrazvučnim valom (ESWT). Ako se ne postigne zadovoljavajući uspjeh lokalno se primjenjuju sredstva koja potiču cijeljenje i smanjuju upalu. U posljednje vrijeme najbolji rezultati se postižu primjenom protu-upalnih faktora i proteinskih inhibitora boli dobivenih iz vlastite krvi primjerice orthokin. Na kraju, ako se ne postigne potpuno cijeljenje i smanjenje bolova, liječenje je operativno. Većina operativnih zahvata danas obavlja se mini invazivno, artroskopski, kada osim samog odstranjenja kalcifikata možemo rješavati i ostale promjene i oštećenja - prvenstveno popravak oštećenih tetiva, poput odstranjenje upaljene burze.
Česti uzroci boli u koljenu i načini liječenja
Bol u prednjem dijelu koljena javlja se toliko često da gotovo i nema osobe koja nije nikada osjetila bol prilikom naglog ustajanja, čučnja, promjene smjera kretanja ili samo nakon dužeg sjedenja. Suvremeni način života zahtijeva sve manje kretanja, a više sjedenja, često i više sati tijekom dana. Osim što se tako troši manje energije, dolazi do debljanja, a mišići postaju neaktivni, slabe i skraćuju se u svojoj dužini. Slabi mišići često daju osjećaj nesigurnosti, osobito pri hodu po neravnom terenu, a katkada mogu uzrokovati posrtanje ili pad. Debljanjem se povećava opterećenje koje koljeno treba nositi, a savijeni položaj pri sjedenju i hodanju povećava opterećenje na mjestu kontakta čašice koljena i natkoljene kosti.
Uzroci boli u koljenima su:
- Ozljede: prijelomi, ozljede prednjeg križnog ligamenta, puknuće meniskusa, burzitis koljena, upala tetiva (pateralni tendinitis).
- Mehanički problemi: degeneracija kostiju ili hrskavice, sindrom iliotibijalnog pojasa, dislocirana koljena, bol u kuku ili stopalu.
- Artritis: osteoartritis, reumatoidni artritis, giht.
Liječenje većine uzroka prednje koljenske boli sastoji se u uklanjanju boli, uklanjanju uzroka tegoba, ako je moguće i u korekciji balansa mišića. Ako tegobe traju neko vrijeme, uporne su i ne prolaze, valja potražiti mišljenje specijalista ortopeda. Bol se u pravilu uklanja odmorom i izbjegavanjem aktivnosti koja iritira oštećeno tkivo.
U ranoj fazi pomaže hlađenje ledom višekratno dnevno, od osam do deset minuta. Nesteroidni protuupalni lijekovi smanjuju upalu i bol, a analgetski pripravci (gelovi, masti) mogu se primijeniti lokalno na bolnu regiju. Osobito treba raditi na istezanju stražnje grupe mišića natkoljenice, a snaženje treba usmjeriti dominantno na unutarnji dio prednjeg natkoljenog mišića (mišić vastus medialis). Potrebno je dulje vrijeme kako bi se ojačali mišići pa vježbe treba provoditi nekoliko mjeseci. Prije svakog očekivano većeg naprezanja (npr. skijanje ili započinjanje novih fizički zahtjevnih aktivnosti) potrebna je i adekvatna višetjedna priprema. Potrebno je stoga vježbati stalno.
Ujutro i navečer dobro je napraviti par klasičnih vježbi istezanja; uz ravna koljena potrebno je spustiti se polagano rukama prema tlu i zadržati maksimalno istegnut položaj koljena nekoliko sekundi. Nakon stanke, vježba se ponavlja 15-ak puta. Zatim je dobro prekrižiti noge, istegnuti koljena i ponovno se spuštati prema tlu. Kod boli u koljenima preporučuje se i plivanje te vožnja bicikla. Više o uzrocima i načinima liječenja boli u koljenu doznaj ovdje. Neke bolesti koljena nije moguće riješiti ni na jedan od spomenutih načina te se pacijent upućuje na kiruršku intervenciju.
Izvori za članak: National Institutes of Health, arhiva misszdrave, Mayo Clinic
