Artritis je jedno od najčešćih kroničnih zdravstvenih stanja, a češće javlja kod žena nego muškaraca. Prema Zakladi za artritis, riječ je o stanju koje uključuje više od 100 različitih vrsta artritisa i srodnih bolesti.
Dok se artritis često povezuje sa starenjem, može utjecati na ljude svih dobi. I više od jedne trećine ljudi koji žive s ovim stanjem kaže da to ometa njihovu sposobnost da rade i uživaju u životu. Unatoč njegovoj prevalenciji, i dalje postoje mnoge zablude o artritisu, što dovodi do zabune o njegovim uzrocima, liječenju i strategijama upravljanja. Evo što trebate znati.
Mit 1: Artritis pogađa samo starije odrasle osobe
"Iako se artritis može činiti češćim u starijoj populaciji, on svakako nije ograničen na određenu dobnu skupinu i može utjecati na ljude bilo koje dobi", objasnila je za Eating Well dijetetičarka Sarah Schlichter.
Iako je istina da je osteoartritis češći kod starijih osoba zbog istrošenosti zglobova, artritis ne prepoznaje dob. Stanja poput reumatoidnog artritisa, juvenilnog idiopatskog artritisa i psorijatičnog artritisa mogu se razviti kod mlađih odraslih osoba, pa čak i djece.
Istina je da genetika, infekcije, ozljede i životne navike mogu povećati rizik od razvoja bolesti, bez obzira na dob.
Mit 2: Pucketanje zglobova uzrokuje artritis
Vjerojatno su vas upozorili da pucketanje zglobova može dovesti do artritisa. Međutim, ovaj sveprisutni mit vjerojatno proizlazi iz zvuka pucketanja, koji bi neki mogli protumačiti kao štetan za zglobove.
Iako nema opsežnih istraživanja na tu temu, nekolicina studija nije pokazala vezu između pucanja zglobova i razvoja artritisa. Umjesto toga, vjeruje se da zvuk dolazi od ispuštanja mjehurića plina u sinovijalnoj tekućini koja ublažava zglobove, a ne od kostiju koje se trljaju jedna o drugu
Iako pucketanje zglobova može smetati onima oko vas, ono nije štetno za vaše zglobove i neće dovesti do artritisa.
Mit 3: Vježbanje pogoršava artritis
Za one koji žive s artritisom, strah od pogoršanja boli ili oštećenja zglobova često znači da će manje biti tjelesno aktivni. Međutim, sjedilački način života zapravo može pogoršati simptome artritisa tijekom vremena.
"Fizička aktivnost, kretanje, svakako maksimalno do granice boli ili snage, može omogućiti bolju pokretljivost i psihološki učinak da oboljeli ne padne moralno (ne klone duhom), već da se ipak bori, a ne prepusti bolesti, što je na žalost još uvijek najčešća pojava. Pri tome se propisana medikamentozna terapija nikako ne smije zanemariti”, rekao je za missZDRAVU predsjednik Udruge Remisija Nenad Horvat.
Istraživanja sugeriraju da tjelovježba može biti korisna jer jača mišiće oko zglobova, poboljšava fleksibilnost i smanjuje upalu. Također može spriječiti razgradnju hrskavice i smanjiti bol i ukočenost zglobova. Vježbe s malim opterećenjem poput hodanja, vožnje bicikla ili eliptičnih sprava mogu biti korisne.
Međutim, ako imate artritis, razgovarajte sa svojim liječnikom ili fizioterapeutom prije početka bilo kojeg programa vježbanja. Oni vam mogu pomoći odrediti najbolju vrstu tjelesne aktivnosti za vaše jedinstvene potrebe.
Mit 4: Sve vrste artritisa su iste
Artritis se često tretira kao pojedinačno stanje. Ipak, to je krovni izraz za mnoštvo poremećaja koji utječu na zglobove. Dva najčešća tipa - osteoartritis i reumatoidni artritis - imaju različite uzroke i mogućnosti liječenja.
Osteoartritis je najčešći tip artritisa, karakteriziran progresivnim raspadom tkiva zgloba tijekom vremena. Iako je točan uzrok nepoznat, može oštetiti hrskavicu, tetive, ligamente, kosti i drugo. Za usporedbu, reumatoidni artritis je autoimuni poremećaj kod kojeg imunološki sustav greškom napada zglobove. To može uzrokovati upalu i oštećenje zglobova, što može dovesti do boli, ukočenosti i oteklina.
Ako osjećate bolove u zglobovima, obratite se svom liječniku za ispravnu dijagnozu. Razumijevanje uzroka i liječenja vašeg specifičnog tipa artritisa ključno je za bolje upravljanje artritisom.
Mit 5: Ne možete ništa učiniti u vezi s artritisom
Iako je artritis kronično stanje koje se ne može izliječiti, postoje mnoge strategije koje vam pomažu u upravljanju simptomima i poboljšanju kvalitete života, uključujući promjene u prehrani. “Prehrana može utjecati na simptome artritisa, a fokusiranje na protuupalnu hranu, kao što su plodovi mora, voće i povrće, pa čak i određeni dodaci prehrani, može ublažiti simptome”, dodala je Schlichter.
Iako ne postoji jedinstvena dijeta osmišljena za ublažavanje simptoma artritisa, mediteranska prehrana mogla bi biti najprikladnija. To je zato što je puna protuupalnih namirnica poput masne ribe, voća, povrća, orašastih plodova i sjemenki. Istraživanja otkrivaju da bi mogla biti osobito korisna za reumatoidni artritis.
Strategije za upravljanje artritisom
Ako živite s artritisom, evo nekoliko strategija utemeljenih na dokazima koje mogu smanjiti bol:
- Uključite vježbe s malim opterećenjem poput plivanja, vožnje biciklom ili hodanja u svoju dnevnu rutinu kako biste poboljšali zdravlje i pokretljivost zglobova.
- Držite se protuupalne prehrane koja sadrže namirnice poput voća, povrća, orašastih plodova, sjemenki, cjelovitih žitarica, mahunarki i masne ribe.
- Prekomjerna tjelesna težina stvara pritisak na vaše zglobove, što se s vremenom može dodatno istrošiti. Kontrola tjelesne težine može pomoći u ublažavanju ovog pritiska i boli koja dolazi s njim.
- Život s kroničnim zdravstvenim stanjem, poput artritisa, može biti stresno. Veza je toliko snažna da su studije otkrile da ljudi s reumatoidnim artritisom često osjećaju pojačane simptome kada su pod stresom. Uključivanje znanstveno potkrijepljenih tehnika upravljanja stresom kao što su svjesnost, meditacija i terapija mogu pomoći u smirivanju vašeg uma, a možda i simptoma.
