Psorijatični artritis je oblik artritisa koji pogađa neke osobe koje već imaju psorijazu, bolest koja najčešće uzrokuje crvene mrlje prekrivene srebrnastim ljuskama na koži. Većina pacijenata razvije psorijazu godinama prije nego što im se dijagnosticira psorijatični artritis. Ali kod nekih, problemi sa zglobovima počinju prije nego što se pojave mrlje na koži ili u isto vrijeme.
Upravo o ovoj temi za missZdravu razgovarali smo s prof. dr. sc. Simeonom Graziom, prim., dr. med., specijalistom fizikalne medicine i rehabilitacije, užim subspecijalistom reumatologom, predstojnikom Klinike za reumatologiju, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Medicinskog fakulteta u Zagrebu, KBC Sestre milosrdnice u Zagrebu.
Prof.dr.sc Simeon Grazio odgovorio je na najvažnija pitanja o psorijatičnom artritisu, njegovim specifičnim i manje specifičnim simptomima te dobnim, spolnim i genetskim faktorima koji utječe na češći rizik od oboljenja.
Prof. dr. sc. Simeon Grazio, prim., dr. med., znanstveni savjetnik, profesor na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i Osijeku, primarijus, specijalist fizikalne medicine i rehabiliacije, subspecijalist reumatolog
mZ: Koliko posto slučajeva oboljelih od psorijaze prijeđe u psorijatični artritis i postoje li predispozicije kod oboljelih (dob, spol, nasljeđe) da bi se to moglo dogoditi?
Postotci među različitim istraživanjima variraju između 6 % do 42 %, što dosta ovisi o metodologiji definiranja jedne i druge bolesti, ali općenito se smatra da oko 30 % bolesnika sa psorijazom razvije psorijatični artritis. Općenito nema razlike prema spolu, ali istraživanja pokazuju da kod ranog nastupa psorijaze u muškaraca u sklopu psorijatičnog artritisa češća je zahvaćenost kralježnice, a u žena je češća psorijaza u obitelji, ali i veća proširenost psorijaze. Postoje određeni nasljedni čimbenici koji ukazuju na sklonost, ali neki imaju i protektivnu ulogu za pojavu psorijatičnog artritisa, kao i za psorijazu. U tom smislu neki antigeni tkivne histokompatibilnosti, iz grupe npr. odgovorne za odbacivanje transplantiranog tkiva, mogu nam pomoći u razlikovanju sklonosti tim bolestima, pa se u sklopu obrade tih bolesnika ponekad i koristi pretraga identifikacije tih antigena.
mZ: Koliko vremena obično prođe od pojave psorijaze do psorijatičnog artritisa?
Prosječno vrijeme nastupanja simptoma artritisa od početka psorijaze je 10 godina, ali s velikim rasponom u tom smislu pa to može biti i npr. godinu do dvije pa i do 30-ak godina od pojave psorijaze.
mZ: Događa li se da se prvo razvije artritis pa potom psorijaza?
Da, u oko 20 % bolesnika artritis se pojavljuje prije psorijaze ili eventualno istovremeno sa psorijazom, s tim da u ovoj drugoj kategoriji ponekad psorijaza bude slabo primjetna, stoga je ključno dobro pregledati bolesnika u potrazi za psorijazom na skrivenim mjestima. U ovakvim situacijama postavljanje dijagnoze psorijatičnog artritisa je izazovno, tim više što simptomi i znakovi psorijatičnog artritisa mogu nalikovati nekim drugim upalnim i neupalnim reumatskim bolestima.
Psorijatični artritis najčešće počinje kao upala obično jednog do četiri zgloba na rukama i/ili nogama i najčešće je asimetričnog rasporeda
mZ: Koji su specifični, a koji manje učestali simptomi psorijatičnog artritisa?
Psorijatični artritis najčešće počinje kao upala (bolno zadebljanje, ponekad uz toplinu iznad priležeće kože) obično jednog do četiri zgloba na rukama i/ili nogama, najčešće asimetričnog rasporeda. Bol je, barem u početku, tipično jača u mirovanju, dok se razgibavanjem smanjuje, a u početku se oteklina može povlačiti, ali ubrzo opstaje i postaje kronična. S obzirom na progresivni tijek bolesti težina bolesti se pogoršava, a s vremenom se povećava broj zahvaćenih zglobova. Bolovi su praćeni produženom jutarnjom zakočenošću, obično trajanja 30 minuta i više, a ponekad može trajati cijelo jutro ili pak cijeli dan. Za psorijatični artritis tipična je bolna oteklina cijelog jednog ili više prstiju (oteklina poput kobasice), što može nastati na prstima šaka i/ili stopala, a naziva se daktilitis. Također, tipični su i bolovi na hvatištima tetiva na kost, entezama, a uobičajena lokalizacija je bol u peti koja se ne može objasniti nekim drugim, tzv. mehaničkim razlozima, kao što je na primjer prenaprezanje. U manjem postotku bolesnika kronična bol bit će u križima i u vratu, kao posljedica zahvaćenosti kralježnice i sakroilijakalnih zglobova (zglobova u stražnjem dijelu zdjelice).
mZ: Postoje li skupine koje češće obolijevaju od psorijatičnog artritisa i ako da koji su razlozi?
Glavni rizik za pojavu artritisa je psorijaza, odnosno rizik je viši kod jače i teže izražene psorijaze, a napose ako je psorijaza lokalizirana na određenim mjestima kao što su područje vlasišta, kod zahvaćenosti noktiju i u interglutealnoj brazdi i oko anusa.
Postavljanje dijagnoze psorijatičnog artritisa je izazovno jer simptomi i znakovi psorijatičnog artritisa mogu nalikovati nekim drugim upalnim i neupalnim reumatskim bolestima
mZ: Kada se obično oboljeli javljaju liječniku i utječe li raniji početak liječenja na ishod bolesti?
Oboljeli se javljaju liječniku najčešće zbog boli, koja je dominantni simptom, odnosno kad ona postane kronična i teško podnošljiva. Same otekline ih, načelno, manje smetaju, ali to ovisi o tome koliko im zahvaćeni zglob ili zglobovi ometaju svakodnevno funkcioniranje. Rano prepoznavanje bolesti je izuzetno važno jer su istraživanja pokazala da se teža oštećenja i deformacije zglobova razvijaju u bolesnika koji odgađaju posjet reumatologu pa odgoda pregleda i postavljanje prave dijagnoze za čak samo pola godine od pojave prvih simptoma rezultira s više strukturnih oštećenja zglobova, upale u području zglobova između križne kosti i crijevnih kostiju sa stražnje strane zdjelice, kao i lošijom funkcionalnom sposobnosti.
U uznapredovaloj bolesti zglobovi postaju strukturno oštećeni, a dolazi i do oštećenja okolo zglobnih struktura, što dovodi do deformacija zglobova i značajno narušene mogućnosti funkcioniranja u svakodnevnom životu, izostanka s posla, sve do smanjene mogućnosti samozbrinjavanja.
Psorijatički artritis, prvenstveno onaj neliječeni ili neodgovarajuće liječeni, povezan je s višim rizikom za kardiovaskularne bolesti, šećernu bolest, metabolički sindrom i popratnu debljinu, kao i depresije, što predstavlja veliki teret ne samo za pojedinca nego i za društvo u cjelini. Stoga je od iznimne važnosti na vrijeme prepoznati prve simptome bolesti i zatražiti liječničku pomoć.
Izrazito je važno rano prepoznati simptome psorijatičnog artritisa i edukacirati se o samoj bolesti te zatražiti stručnu pomoć, poručuju iz Hrvatskog reumatološkog društva Hrvatskog liječničkog zbora. Ako te zanima više informacija o ovom bolesti, možeš pročitati novosti i preporuke.
