Reumatoidni artritis je bolest koja može ozbiljno utjecati na zglobove, pa čak i dovesti do invaliditeta, a treba naglasiti da ovo nije isključivo bolest starijih osoba. Baš kao što ističe ovogodišnja kampanja podizanja svijesti pod nazivom „Pitajte znanost – pitajte liječnika“, pri pojavi prvih znakova ove bolesti potrebno je zatražiti što bržu liječničku pomoć. Konzultirajte se sa specijalistom reumatologom i zatražite stručno mišljenje znanstvenika, umjesto da se povodite glasinama zbog kojih biste mogli nepotrebno patiti
Iako reumatoidni artritis ne ubrajamo među bolesti o kojima se mnogo govori u javnosti, od te bolesti boluje velik broj ljudi, a na to nas svake godine podsjeća Svjetski dan artritisa kojeg obilježavamo 12. listopada. Diljem svijeta, reumatoidni artritis pogađa 0,3% do 1% stanovništva, a posljednjih godina čak je zabilježen porast učestalosti ove bolesti. Reumatoidni artritis može ozbiljno utjecati na dnevne aktivnosti oboljelih. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, deset godina nakon oboljenja od reumatoidnog artritisa, najmanje 50% pacijenata nije u mogućnosti zadržati posao s punim radnim vremenom.
U Hrvatskoj se godišnje dijagnosticira oko 1.700 novih bolesnika s reumatoidnim artritisom, dok je ukupan broj oboljelih oko 43.000...
Upalna bolest koja može dovesti do invaliditeta
Reumatoidni artritis je kronična upalna bolest koja uglavnom zahvaća zglobove, a može zahvatiti i dijelove tijela oko zglobova te bilo koji organski sustav. U početku zahvaća manje zglobove poput šake, stopala, zapešća i lakta, koji mogu biti otečeni i bolni. Kasnije se upala može proširiti i na velike zglobove poput koljena, kukova i gležnjeva, pa čak i na kralježnicu. Ako se bolest ne tretira dovodi do invaliditeta, kao i do prerane smrtnosti. U usporedbi s općom populacijom, bolesnici s reumatoidnim artritisom umiru mlađi i imaju veći rizik od kardiovaskularnih bolesti i limfoma.
Reumatoidni artritis javlja se kod genetski osjetljivih pojedinaca. Nije sasvim razjašnjena različita pojavnost ove bolesti kod pojedinaca sa sličnom genetikom. Također, nije jasno što izaziva pojavu bolesti. Međutim, poznato je da imunološki sustav igra važnu ulogu u upali zglobova i njezinim posljedicama. Kod reumatoidnog artritisa, imunološki sustav radi neispravno i napada vlastita tkiva, zglobove i druge organe.
Simptomi se mogu pojaviti i nestati, pa se ponovno pojaviti
Simptomi i znakovi reumatoidnog artritisa su različiti, ali zanimljivo je da se mogu pojaviti u jednom trenutku i nestati nekoliko godina, a zatim se ponovno pojaviti. Najjasniji znak reumatoidnog artritisa je upala zglobova. Ako se ne ublaži, upala može oštetiti zglobnu hrskavicu, kosti i tetive te ligamente oko zgloba. Mnogi se pacijenti također vrlo brzo umore, a neki mogu imati nisku temperaturu. Drugi popratni opći znakovi bolesti uključuju mučnine, umor, gubitak apetita i težine, a ponekad potkožne reumatoidne čvorove i anemiju. Pacijenti s reumatoidnim artritisom - iako vrlo rijetko - mogu dobiti i upalu perikarda, rebara ili plućnog tkiva. U nekim se slučajevima pojavljuju suha usta ili oči, a ponekad se može razviti upala malih krvnih žila, što se također očituje osipom ili oštećenjem kože.
U svakom slučaju, ako se sumnja na reumatoidni artritis, neophodan je pregled specijaliste reumatologa. Dijagnoza u prva tri mjeseca nakon početka bolesti iznimno je važna, jer rano intenzivno liječenje usporava napredovanje bolesti i eroziju skeleta.
Pitajte znanost i liječnike
Iako još uvijek nema lijeka za reumatoidni artritis, napredovanje bolesti može se značajno usporiti lijekovima koji utječu na imunološki sustav. Mogu se ublažiti i znakovi bolesti, osobito bol i upala. Zbog toga je posve netočno uvjerenje ljudi koji boluju od reumatoidnog artritisa te pritom smatraju da ne mogu učiniti ništa kako bi ublažili svoju patnju. Također, neistinita su uvjerenja o tome da je reumatoidni artritis bolest koja pogađa samo starije kao i ona da rekreacija može uzrokovati brži napredak bolesti.
U otklanjanju neistinitih informacija i zabluda koje pacijenti, ali i opća javnost imaju o reumatoidnom artritisu, ključno je ojačati povjerenje u zdravstvo i zdravstvene djelatnike. Kampanje za podizanje svijesti, poput „Pitajte znanost - pitajte liječnika“, također igraju važnu ulogu u tome, usmjeravajući pozornost iz neprovjerenih izvora na nadležne zdravstvene radnike i udruge.
”Nije znanstveno utemeljeno i dokazano da bi način života bio neka vrsta okidača, uzroka, triggera za nastajanje bolesti pa samim time ne znači nužno da bi promjena načina života oboljelom značila neku pomoć. Isto se odnosi i na prehrambene navike, iako se pomalo počinje govoriti o potrebi laganije prehrane, no to je tek u začecima. Fizička aktivnost, kretanje, svakako maksimalno do granice boli ili snage, može omogućiti bolju pokretljivost i psihološki učinak da oboljeli ne padne moralno (ne klone duhom), već da se ipak bori, a ne prepusti bolesti, što je na žalost još uvijek najčešća pojava. Pri tome se propisana medikamentozna terapija nikako ne smije zanemariti”, uz to kaže predsjednik Udruge Remisija Nenad Horvat i dodaje, da se oboljeli najviše educiraju putem interneta i udruga oboljelih, a najčešći razlog tome je nedostatak vremena njihovih liječnika: ”Najbolje informacije oboljeli će pronaći kod svojeg ordinarijusa, specijaliste. A Udruga Remisija ima vrlo dobre članke o svim upalnim reumatskim bolestima (pa i RA) na svojoj web stranici www.remisija.hr.«
U Hrvatskoj ova bolest češće pogađa žene te se uglavnom javlja između 20. i 45. godine, iako se može javiti u svakoj životnoj dobi. Pojavu bolesti može izazvati emocionalni stres i vanjski faktori poput hladnoće, vlage i fizičkog napora, koji imaju utjecaj i na sam tijek bolesti.
Predsjednik Udruge Remisija Nenad Horvat: ”Fizička aktivnost, kretanje, svakako maksimalno do granice boli ili snage, može omogućiti bolju pokretljivost i psihološki učinak da oboljeli ne padne moralno (ne klone duhom), već da se ipak bori, a ne prepusti bolesti, što je na žalost još uvijek najčešća pojava. Pri tome se propisana medikamentozna terapija nikako ne smije zanemariti.”
Izvori:
- Klinika za reumatske bolesti i rehabilitaciju. https://www.kbc-zagreb.hr/klinika-za-reumatske-bolesti-i-rehabilitaciju.asp
- Svjetski dan borbe protiv artritisa, 12. Listopada. Nastavni zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar. Dostupno na: https://www.stampar.hr/hr/novosti/svjetski-dan-borbe-protiv-artritisa-12-listopada
- Annals of Reumatic Diseases. Global, regional and national burden of rheumatoid arthritis 1990-2017: a systematic analysis of the Global Burden of Disease study 2017. Dostupno na: https://ard.bmj.com/content/78/11/1463.long
- Svjetska zdravstvena organizacija. The global burden of rheumatoid arthritis in the year 2000. Dostupno na: https://www.who.int/healthinfo/statistics/bod_rheumatoidarthritis.pdf
- Arthritis Foundation. Rheumatoid Arthritis: Causes, Symptoms, Treatments and More. Dostupno na: https://www.arthritis.org/diseases/rheumatoid-arthritis
