Često se zaboravlja da vitamin D ima daleko najveću paletu djelovanja u organizmu, a zanimljivo je i da najviše bolesnih stanja nastaje upravo zbog njegova deficita
Dovoljno je spomenuti kako milijarda ljudi pati od deficita ovog vitamina.Oni izbjegavaju sunce zbog straha od melanoma, a s druge strane bez sunca - nema vitamina D. Nažalost, ljudi prihvaćaju logiku - bolje bez vitamina D nego rak kože (melanom) što je naravno potpuno pogrešno. Sunce liječi, ali sunce i ubija. Pa što izabrati?
Tri najvažnija izvora D vitamina
Postoje 3 najvažnija prirodna izvora D vitamina; sunce, obogaćeno mlijeko i mliječni proizvodi te riba, odnosno riblje ulje, posebno riblje iz jetre bakalara. Budući da ribu jedemo rijetko, na taj izvor možemo zaboraviti što znači da ostaju mlijeko i mliječni proizvodi te eventualno jaja. Teško je privoljeti djecu na skupe kapsule ribljeg ulja, a kamoli odrasle osobe. Što je manje sunčanja i što se manje konzumiraju namirnice koje ga sadrže, to je više deficita vitamina D.
Koji su najbolji prirodni izvori D vitamina:
- Ulje jetre bakalara 1360 i.j./100 g
- Losos 360 i.j./100 g
- Sardina 250 i.j./100 g
- Tuna 200 i.j./100 g
- Mlijeko 98 i.j./100 g
- Jaja 20 i.j./100 g
Kada se radi o uzimanju D vitamina iz bočice, odnos količine koji uzimaš u internacionalnim jedinicama i onaj koji se očekuje u krvnom serumu je sljedeći: 2000 i.j. - toliko je potrebno konzumirati kako bi se u krvi osigurala razina od 20 ng/ml. Ukratko, da bi se osigurala optimalna količina, bilo bi potrebno 4000-5000 i.j. Zato treba pažljivo čitati naputke.
Mala preporuka
D vitamin (kao i A vitamin) može se hiperdozirati, a tada dolazi do intoksikacije.
Nije svejedno koristiš li vitamin D3 ili D2 jer u slobodnoj prodaji svega ima. Dakle, najbolje je koristiti isti onaj vitamin koji se nalazi u mlijeku, jajima ili ribljem ulju ,a to je D3. Ne zaboravi još nešto - D vitamin je topljiv u masnoćama.
Saznaj zašto je za zdravlje srca potrebno svakodnevno piti mlijeko.
Sve o netoleranciji na laktozu saznaj u novom specijalu 'Netolerancija na laktozu'.
Netolerancija na laktozu najčešći je poremećaj vezan za konzumaciju mlijeka u adolescenciji i odrasloj dobi. Kod osoba koje ne mogu probaviti mliječni šećer laktozu nakon konzumiranja mlijeka javljaju se probavne tegobe. Međutim, te osobe se ne moraju u potpunosti odreći mlijeka i mliječnih proizvoda već mogu koristiti one sa smanjenim udjelom laktoze u kojima je ona razgrađena na jednostavnije šećere koji ih čine lako probavljivima. Za više informacija o netoleranciji na laktozu te savjetima za pravilnu i uravnoteženu prehranu osoba koje teže podnose laktozu posjeti www.netolerancijanalaktozu.hr. Svakog utorka prof. dr. sc. Željko Krznarić, internist gastroenterolog i hepatolog, predstojnik Centra za kliničku prehranu na Klinici za unutarnje bolesti KBC-a Zagreb savjetuje i odgovara na pitanja vezana uz problem netolerancije na laktozu.
Deficit vitamina D
Pored toga što se unosi izvana putem spomenutih namirnica, D vitamin se sintetizira iz kolesterola u koži putem kompleksnog procesa u kojem odlučujuću ulogu igra i sunce, odnosno ultraljubičasto zračenje. I sad se odmah postavlja sljedeće pitanje - što se događa ako nema sunčanog svjetla, ako osoba ne pije mlijeko i ne jede ribu?
Naravno, u tom slučaju dolazi do deficita vitamina D koji nakon nekog vremena donosi i zdravstvene posljedice - u početku manje, a kasnije sve veće i veće. Prvi znakovi deficita su blagi i neprepoznatljivi (umor, nesanica, gubitak apetita, slabljenje vida). Normalna razina vitamina D u krvnoj plazmi je 30-74 ng/ml s time da je zadovoljavajući prosjek oko 55 ng/ml. Granice ze toksičnost su vrlo uske pa se smatra da je 88 ng/ml vrh preko kojeg se ne smije ići jer nastupaju sljedeći znakovi: nagon za povraćanjem, glavobolja, pospanost, slabost i onda hiperkalcemija.
Malo je poznato da vitamin D ima strukturu steroidnog hormona ida je njegovo djelovanje u organizmu vrlo slično hormonskom djelovanju. Ako nema D vitamina, nema odgovarajuće apsorpcije kalcija, kosti mogu omekšati i javljaju se rahitis i osteomalacija. D vitamin ima veliki utjecaj na srce i krvožilni sustav što je potvrdila poznata 'Framingham Study'. Vitamin D štiti osjetljivi endotel krvnih žila gdje obično nastaju upalni procesi. Ako nema dovoljno D vitamina lako nastaju lomovi kostiju. Smatra se da je tjelesna slabost kroničnih bolesnika uvjetovana djelovanjem na mišićna vlakna i veze s kostima.
D vitamin i imunitet
Prema tome, bolesnicima koji dugo leže po bolnicama i gutaju mnoštvo tableta, a među njima i Peptoran, više bi pomogla žličica tekućeg vitamina D jer oni pate od kroničnog deficita. Stoga, svakako najvažnije područje djelovanja D vitamina jest ono na imuni sustav. Nedostatak vitamina D zimi zbog velikog broja dana bez sunca, smatra se glavnim uzrokom nastanka gripe (u pitanju je drastičan pad imuniteta), a ne zbog nedostatka vitamina C.
Svi liječnici pred zimu i sezonu gripe govore ''jedite citrusno voće'' što nema nikakve svrhe. Preporuka je ''izađite na sunce ili uzmite D vitamin''. Deficit vitamina D je sezonski triger koji isprovocira virus influence na aktivaciju. Uostalom, to je potvrdila japanska studija na djeci koja su dobivala 1200 i.j. D vitamina. Ta djeca su bila 40 posto manje osjetljiva na virus gripe tipa A u odnosu na placebo skupinu.
I upravo tu je napravljena neoprostiva greška; svi slave C vitamin i ''gutaju ga ko ludi'', a D vitamin u dubokoj sjeni ostaje potpuno zaboravljen. Moje je skromno mišljenje da je D vitamin imao takvog promotora kao što je Linus Pauling i da je netko napisao toliko knjiga o njemu kao što je napisano o C vitaminu, danas bi situacija bila sasvim drukčija.
Dakle ključ za imunitet je vitamin D, a ne C vitamin jer ima izrazito anti-upalno djelovanje. Što znači utjecaj na imunitet, potvrdila je finska studija u kojoj su djeci od rođenja dodavali D vitamin i ta su djeca imala 90 posto manji rizik od pojave dijabetesa u odnosu na djecu koja nisu dobivala D vitamin.
