Bilo da se radi o komadu hladne pizze, kolačiću ili banani, mnoge vole pojesti neki snack između večere i odlaska na spavanje. Ali za neke ljude, noćno jedenje ne zaustavlja se na pokojem zalogajčiću. Za jedan dio ljudi, sindrom noćnog jedenja (eng. Night Eating Syndrome - NES) vrlo je stvaran poremećaj prehrane. U članku pišemo o simptomima, mogućim posljedicama i liječenju sindroma noćnog jedenja, a Sandra Krstev Barać, mag. nutricionizma i IFMCP, otkriva što jesti danju kako bi se izbjeglo noćno jedenje.
Osobe s ovim stanjem osjećaju nekontroliranu potrebu za jelom nakon večere i tijekom noći, i obično u tom periodu ostvare najveći energetski unos, prema Zakladi za spavanje. Oni to rade čak i ako ne osjećaju glad. Mogu se probuditi nekoliko puta tijekom noći i ne mogu ponovno zaspati dok ne pojedu nešto. “To je poremećaj prehrane koji remeti san, uzrokujući oblik nesanice. Osoba obično osjeća da neće moći zaspati ako se ne osjeća sitom ili ne pojede nešto posebno”, kaže dr. Michael Breus, klinički psiholog i stručnjak za spavanje, član Američkog odbora za medicinu spavanja i član Američke akademije medicine spavanja.
Kaže da je poremećaj relativno rijedak, pogađa manje od dva posto populacije. "Najčešći je kod ljudi koji imaju prekomjernu tjelesnu težinu, pretilost, depresiju, tjeskobu ili zloupotrebljavaju drogu ili alkohol", kaže dr. Breus. Ako se ne liječi, može dovesti do značajnog debljanja i drugih zdravstvenih problema, poput dijabetesa tipa 2, hipertenzije i depresije. "Ako sumnjate da imate noćni poremećaj prehrane, razgovarajte sa svojim liječnikom", kaže David Schulman, dr. med, prof. na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Emory u Atlanti specijaliziran za poremećaje spavanja.
Simptomi sindroma noćnog jedenja
Simptomi sindroma noćnog jedenja, prema klinici Cleveland i Zakladi za spavanje, uključuju:
- Hiperfagija ili intenzivna glad i potreba za prejedanjem navečer i tijekom noći
- Buđenje tijekom noći radi jela, ponekad nekoliko puta u jednoj noći
- Osoba zna da je imala epizodu noćnog jedenja i može je se sjetiti
- Redovito unosi najmanje 25 posto dnevnih kalorija nakon večere
- Nema osjećaja gladi ujutro
- Problemi s usnivanjem ili održavanjem budnosti
- Depresivno raspoloženje, osobito noću
- Osjećaj gubitka kontrole nad jelom, s osjećajima srama, tuge ili neugodnosti
- Negativni učinci na svakodnevno funkcioniranje zbog poremećenog sna.
Osobe s poremećajem noćnog jedenja žude za hranom koja je bogata kalorijama, ugljikohidratima ili šećerom tijekom noćnih obroka i mogu se udebljati.
Uzroci i faktori rizika sindroma noćnog jednja
Istraživači nisu sigurni što uzrokuje sindrom noćnog jedenja, ali znaju da mnogu faktori mogu utjecati na takvo ponašanje. Prema Cleveland Clinic, ovo su neki od uzroka:
- Poremećaj cirkadijalnog ritma. Naša tijela imaju unutarnji sat koji kontrolira kada se osjećamo umorno, budno pa čak i gladno, otpuštanjem određenih hormona u različito vrijeme. Taj sat ne radi kako bi trebao ljudima sa sindromom noćnog jedenja. Na primjer, Zaklada za spavanje primjećuje da ljudi sa sindromom noćnog jedenja imaju navečer niže razine leptina od normalnih, hormona koji uzrokuje osjećaj sitosti.
- Genetika. Neka su istraživanja pokazala da obiteljska povijest bolesti može povećati rizik. Istraživači pokušavaju utvrditi jesu li uključeni određeni geni.
- Dnevna dijeta. Ako se ograničavate u prehrani tijekom dana, možda ćete biti podložniji jedenju noću jer vaše tijelo žudi za kalorijama.
Prema Zakladi za spavanje rizik od noćnog jedenja ne mijenja se ovisno o spolu, dobi, etničkoj pripadnosti ili socioekonomskom statusu. Ali, češći je kod osoba s:
- drugim poremećajima hranjenja primjerice s prejedanjem i bulimijom
- problemima s mentalnim zdravljem, poput tjeskobe, depresije, niskog samopoštovanja ili zlouporabe supstanci
- poremećajima spavanja uključujući nesanicu, apneju za vrijeme spavanja i sindrom nemirnih nogu
- dijabetesom tipa 2.
Istraživači upozoravaju da je ovaj sindrom izraženiji i kod osoba koje dugo noću ostaje budne i kasno se ustaju.
Kako se sindrom noćnog jedenja dijagnosticira?
Razgovarajte sa svojim liječnikom o svojim simptomima. Pregledat će vas zbog zdravstvenih problema i postaviti pitanja o vašem raspoloženju, razinama stresa i mentalnom zdravlju. Postoji nekoliko alata koje liječnici koriste za postavljanje dijagnoze sindroma noćnog jedenja:
- Upitnik o noćnom jedenju (Night Eating Questionnaire - NEQ). Ovaj upitnik postavlja 14 pitanja o stvarima poput koliko jedete noću i koliko često, osjećate li se gladni noću ili ujutro i koliko se često budite noću ili imate problema sa spavanjem.
- Dnevnik spavanja i prehrane. Vaš liječnik može od vas tražiti da vodite dnevnik spavanja i prehrane, bilježeći kada idete u krevet, kada se budite i što jedete tijekom dana i noći.
- Polisomnografija (ispitivanje spavanja). U nekim slučajevima liječnik vas može uputiti stručnjaku za spavanje na noćno ispitivanje u laboratorij za spavanje. Imat ćete senzore postavljene na svoje tijelo koji će snimati i pratiti vaše moždane valove, otkucaje srca i disanje, kao i pokrete očiju, nogu i tijela dok spavate.
Prognoza sindroma noćnog jedenja
Ako se ne liječi, sindrom noćnog jedenja može uzrokovati zdravstvene probleme, poput pretilosti, dijabetesa, visokog kolesterola i visokog krvnog tlaka te drugih problema povezanih s prekomjernom tjelesnom težinom. Može uzrokovati i emocionalne izazove, u rasponu od dnevnog umora do srama i krivnje. Ali, može se liječiti i alatima kao što su terapija, lijekovi i promjene načina života.
Liječenje sindroma noćnog jedenja
Stručnjaci još uvijek utvrđuju najbolji tretman za sindrom noćnog jedenja. Međutim, liječenje obično uključuje kombinaciju terapije i lijekova, prema Breusu.
Nakon što postavi formalnu dijagnozu za sindrom noćnog jedenja, vaš liječnik može propisati lijekove koji će pomoći u liječenju vašeg stanja. Antidepresivi koji se nazivaju selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina (SSRI) glavni su lijekovi koji su proučavani za liječenje sindroma noćnog jedenja, prema Zakladi za spavanje. Problemi s načinom na koji vaše tijelo upravlja serotoninom mogli bi poremetiti vaš cirkadijalni ritam. Antidepresivi također mogu biti od pomoći ako je vaš sindrom noćnog jedenja povezan s poremećajem raspoloženja. Također se provode istraživanja o lijekovima koji u mozgu djeluju poput melatonina, hormona koji vam pomaže spavati.
Lijek protiv epileptičnih napadaja topiramat (Topamax) ponekad se propisuje za liječenje sindroma noćnog jedenja. “Lijek djeluje na centar za apetit u mozgu kako bi ga malo otupio”, objašnjava dr. Schulman. "Također pomaže kod mršavljenja", dodao je.
Breus napominje da je kognitivna bihevioralna terapija, vrsta terapije koja pomaže pacijentima da razviju učinkovitije obrasce razmišljanja i ponašanja i može pomoći kod sindroma noćnog jedenja. Tijekom kognitivno bihevioralne terapije, pacijenti bi mogli bilježiti svoje misli o hrani, stresu i svom odnosu s hranom prije spavanja. Terapija vam također može pomoći da se "odviknete" od uvjerenja da morate jesti da biste mogli zaspati, pokazuju istraživanja. Bilo bi dobro i kada biste mogli razgovarati s nutricionistom koji bi vam mogao pomoći da razvijete zdravije prehrambene navike.
Ostali tretmani
- Liječenje temeljnih uzroka. Ako vaš liječnik utvrdi da su vaše epizode sindroma noćnog jedenja povezane s temeljnim medicinskim problemom, poput apneje za vrijeme spavanja ili sindroma nemirnih nogu, ili stanjem mentalnog zdravlja poput depresije ili anksioznosti, morat će prvo liječiti to stanje, kaže Breus. To bi moglo okončati sindroma noćnog jedenja.
- Terapija jakim svjetlom. Istraživanja sugeriraju da terapija jakim svjetlom koja se koristi ujutro može pomoći ljudima s raspoloženjem, simptomima nesanice i sindromom noćnog jedenja, potencijalno utječući na razine serotonina i melatonina. Jaka svjetlost može pomoći ljudskim tijelima da na vrijeme otpuste signale za budnost, glad i pospanost.
- Progresivna mišićna relaksacija. Istraživanje je također ukazalo na ovu terapiju, koja sudionike uči da polagano napinju i opuštaju mišićne grupe, kao način ublažavanja depresije, stresa, što može imati i utjecaj na sindrom noćnog jedenja.
Savjeti nutricionistice
"Stručnjaci sindrom noćnog jedenja povezuju sa stresom i prazninom u životu, no ne treba zanemariti ni istraživanja koja su utvrdila češću pojavu ovog sindroma u osoba koje preskaču doručak i općenito su sklonije lošijim prehrambenim navikama", objašnjava Sandra Krstev Barać, mag nutricionizam i IFMCP (praktičarka funkcionalne medicine) i nastavlja:
"Zbog toga se u liječenju, osim psihoterapije i relaksacije, preporučuje usvajanje pravilnih prehrambenih navika, ponajprije redovitog doručka kao najvažnijeg obroka u danu, bez obzira što osoba u početku ne osjeća glad ujutro. Doručak mora biti kvalitetan i sačinjen od cjelovitih žitarica (primjerice, žitnih pahuljica, integralnog kruha) kao izvora kompleksnih ugljikohidrata, mlijeka, mliječnih proizvoda i jaja kao izvora kompletnih proteina te voća ili voćnog soka kao izvora blagotvornih prehrambenih vlakana, vitamina, minerala i fitokemikalija. Doručkom bi trebalo zadovoljiti približno 25 posto dnevnih energetskih potreba." Krstev Barać kaže da je osim redovitih obroka dobro uvesti i međuobroke, primjerice probiotički jogurt i voće.
nutricionistica Sandra Krstev Barać
"Večernji obrok neka sadrži bjelančevine (perad, jaja, riba, mliječni proizvodi) i kompleksne ugljikohidrate (integralna tjestenina, krumpir, integralna riža). Takvom se kombinacijom izbjegavaju nagle oscilacije razine šećera u krvi i napadaji gladi, a dobra je ideja i prije spavanja popiti čašu toplog kakaa zaslađenog medom ili agavinim sirupom. Mlijeko i kakao potiču lučenje serotonina - hormona dobrog raspoloženja, a ujedno osiguravaju kalcij i magnezij, dva minerala opuštajućeg djelovanja", savjetuje nutricionistica.
Prevencija sindroma noćnog jedenja
Osim odgovarajućeg liječenja, postoje stvari koje možete učiniti sami kako biste pokušali spriječiti epizode sindroma noćnog jedenja. S Klinike Cleveland predlažu:
- Pazite da ne ograničavate unos kalorija tijekom dana. Ako ste gladni navečer, teže ćete se oduprijeti noćnom jedenju.
- Birajte zdravu hranu. Težite uravnoteženoj prehrani koja uključuje zdrave ugljikohidrate, proteine, vlakna i masti. Ako u kući nemate slatke grickalice, nećete doći u iskušenje da ih pojedete noću.
- Prakticirajte higijenu spavanja. Ciljajte da spavate najmanje sedam ili osam sati svake noći. Držite svoju spavaću sobu hladnom, tamnom i tihom. Izbjegavajte alkohol ili kofein nekoliko sati prije spavanja.
- Obratite pozornost na svoje mentalno zdravlje. Pratite razinu stresa i svoje misli tijekom dana. Dajte si vremena za opuštanje. Ako je potrebno, razgovarajte s prijateljem, članom obitelji ili psihologom.
- Ostanite aktivni tijekom dana. Redovita tjelovježba i tjelesna aktivnost mogu vam pomoći da bolje spavate noću.
