Bakterijska vaginoza nastaje kada broj tzv. „loših” bakterija u vaginalnoj mikroflori nadmaši broj tzv. „dobrih” bakterija. Lactobacillus kao „dobra“ bakterija zaslužna je za uredan pH rodnice održavajući ga kiselim (ispod 4.5) te se na taj način osigurava obrana od „loših“ bakterija.
Najugroženije su seksualno aktivne žene
Uz laktobacile, u rodnici se nalaze i drugi mikroorganizmi i svi zajedno čine tzv. vaginalnu mikrofloru. Kada iz bilo kojeg razloga obrana oslabi, ostale prisutne bakterije (Bacteroides sp, Gardnerella vaginalis, G. Mobiluncus, Mycoplasma hominis) se počinju intenzivno umnožavati, uzrokujući poremećaj prirodne ravnoteže bakterija u rodnici i infekciju.
Do poremećaja u sastavu vaginalne flore može doći u bilo kojoj životnoj dobi, no najčešće je to u seksualno aktivnih žena. Više od 50 posto žena s bakterijskom vaginozom nema nikakvih simptoma, no kada se pojave uključuju obilan ljepljivi bijeli ili sivkasti iscjedak, svrbež i nadraženost vagine te neugodan miris nalik ribljem ili mirisu plijesni koji je najuočljiviji nakon seksualnog odnosa.
Prehranom do snažnog imuniteta
Raznolika i uravnotežena prehrana najbolji je put do snažnog imuniteta koji lakše odolijeva razvoju bakterijske vaginoze. No, kako bi se maksimalno smanjila vjerojatnost pojave ili recidiva bakterijske neravnoteže rodnice stručnjaci preporučuju prehranu koja je bogata lanenim sjemenkama i lanenim uljem, cjelovitim žitaricama, svježim voćem i povrćem, ribom i mesom peradi. Također, vrlo je važno unositi obilje tekućine, poglavito vode te izbjegavati hranu koja je tretirana pesticidima i drugim kemikalijama.
Prevencija i terapija
Uzimaj pripravak odabranih probiotičkih sojeva u kombinaciji sa ekstraktom sjemenki grejpa i ekstraktom češnjaka
- Uzimaj propolis i matičnu mliječ
- Provedi čišćenje organizma svježim povrtnim sokovima, vodom i biljnim pripravcima kako bi uklonila nastale toksične produkte gljivica
- Nakon akutne infekcije Candidom, potrebno je trajno primjenjivati prehrambene smjernice koje će onemogućiti ponovno javljanje bolesti.
Češnjak umjesto antibiotika
Ženama koje opetovano podliježu bakterijskim vaginozama preporučuje se unos češnjaka. Češnjak, naime, djeluje kao prirodan antibiotik protiv širokog spektra bakterija, a osim što je učinkovit kada se unosi prehranom, pokazao se korisnim i kada se koristi u obliku vaginalnog supozitorija. Kako bi borba prehranom protiv bakterijske vaginoze bila potpuna, poželjno je izbjegavati hranu koja potiče rast „loših“ bakterija.
Tu prvenstveno valja izdvojiti hranu koja obiluje šećerima budući da se njime „loše“ bakterije hrane. Također, iz prehrane bi trebalo izbaciti kofein, alkohol, namirnice koje sadrže plijesan, procesiranu hranu, junk food kao i općenito hranu koja obiluje zasićenim mastima.
Kandidijaza
Jedna od čestih ženskih „boljki“ je kandidijaza - gljivično oboljenje uzrokovano gljivicama roda Candidae albicans. Simptomi vaginalne kandidijaze su svrbež, peckanje, bolni spolni odnosi, prisutnost bjelkasto-žućkastog (sirastog) iscjetka, crvenilo i otečenost.
Gljivičnom "bujanju" mogu pridonijeti razna stanja poput učestale primjene antibiotika, oralnih kontraceptiva, antihistaminika i kortikosteroida, nošenje uskog i neprozračnog donjeg rublja, trudnoća, alergije i nutritivni nedostatci.
Gljivice vole vlagu i šećer
Također, bujanju gljivica doprinosi vlažni medij, drugim riječima, boravak u vlažnom kupaćem kostimu. Osnovna strategija borbe protiv Candide je izbjegavanje slatkih jela i šećera. Ne preporučuje se konzumacija šećera, meda, marmelade, keksa, kolača, bombona, čokolada, mliječnih proizvoda (osim fermentiranih probiotičkih proizvoda).
Nije uputno niti pretjerivanje s bijelim brašnom i proizvodima od bijelog brašna (kruh, tijesto, toast), slatkim voćem (grožđe, lubenice, kruške), sušenim voćem, voćnim sokovima i alkoholnim pićima (posebice pivom i likerima).
Hrana koja pomaže
Kroz mnoga su se istraživanja definirale određene namirnice, odnosno aktivne supstance koje mogu pomoći u borbi protiv gljivičnih infekcija.
- Probiotici povoljno djeluju na ravnotežu crijevne mikroflore inhibirajući rast „štetnih“ bakterija, poboljšavaju probavu, jačaju imunološki sustav te povećavaju otpornost prema infekcijama.
- Bakterija Lactobacillus acidophilus najčešće se dodaje u jogurte, odnosno fermentirane mliječne proizvode ili pak u kapsule, ali i u preparate za lokalnu primjenu poput vaginaleta, oralnih i vaginalnih gelova te tekućina za ispiranje. Laktobacili proizvode mliječnu kiselinu koja u slučaju gljivičnih oboljenja djeluje kao «prirodni antibiotik».
- Cimet posjeduje dvije aktivne tvari, eugenol i cinamaldehid, koje se smatraju učinkovitima pri liječenju gljivičnih oboljenja
- Češnjak se u nekim studijama, zahvaljujući aktivnoj tvari alicinu, pokazao kao djelotvorniji od nistatina, lijeka koji se primjenjuje za liječenje gljivičnih oboljenja.
- Propolis posjeduje antifungalno, protuupalno i imunostimulacijsko djelovanje
- Ulje čajevca fungicidno djeluje primijenjeno lokalno na koži. Pomoć pri liječenju kandidijaze može pružiti i žutika, bogata alkaloidom antibiotskog djelovanja, berberinom, a preporučuje se povećati unos minerala cinka i selena, koji će ojačati imunološki sustav.
