Sloganom Budi #jači od > Moždanog udara (#GreaterThan), Svjetska organizacija za moždani udar (World Stroke Organisation – WSO) podsjeća kako je obilježavanje Svjetskog dana moždanog udara koji se obilježava 29. listopada prilika za podizanje svijesti o važnosti prevencije moždanog udara poznavajući vlastite čimbenike rizika poput: visokog krvnog tlaka (hipertenzija), nepravilanog rada srca (fibrilacija atrija), pušenja, nepravilne prehrane i nedostatka tjelovježbe.
Rizik od moždanog udara smanjit ćete zdravim životnim stilom i prehranom u kojoj dominiraju žitarice, mnogo voća i povrća, nezasićene masti iz maslinovog ulja i plave ribe, te niskomasni mliječni proizvodi. Uz to, zeleni čaj dokazano smanjuje rizik od bolesti krvnih žila mozga, čije začepljenje i uzrokuje moždani udar. Mozak je najznačajniji organ u tijelu jer upravlja svim tjelesnim funkcijama. Krvlju se opskrbljuje putem dvije karotidne arterije, koje prolaze kroz vrat te dvije vertebralne, kralježničke, arterije. To su četiri glavne krvne žile koje mozgu osiguravaju kisik i hranjive tvari, a međusobno su povezane krvnim spletom, koji može nadoknaditi nedostatke uzrokovane smetnjama u protoku krvi, bilo koje od četiri glavne žile.
Ponekad se međutim, ne može dovoljno brzo uspostaviti ponovna ravnoteža dotoka hranjivih tvari i kisika te zbog nastalog začepljenja u nekoj od glavnih žila ili njenih većih ogranaka, dolazi do potpunog prekida opskrbe pojedinih moždanih područja. To je stanje moždanog udara, koji se još naziva moždani infarkt, moždana kap, apopleksija, cerebrovaskularni inzult ili "šlag".
Moždani udar dugo se povezivao isključivo sa starijom dobi, međutim, suvremene epidemiološke studije pokazuju da se radi o rastućem problemu današnjice, čija se dobna granica oboljelih pomiče prema sve mlađoj životnoj dobi.
Moždani udar može biti uzrokovan ugruškom koji začepi arteriju i onemogući protok krvi kroz nju (ishemijski moždani udar) ili puknućem krvne žile i prodiranjem krvi u okolno tkivo (hemoragijski moždani udar). Oko 85 posto moždanih udara su ishemijski, a oni mogu biti posljedica stvaranja ugruška u oštećenoj arteriji koja mozak opskrbljuje krvlju ili ugruška koji je nastao na drugom mjestu te je krvnom strujom doputovao i zaglavio se u moždanoj arteriji.
Čimbenici rizika za razvoj cerebrovaskularne bolesti
Mnogi čimbenici rizika dovode do nastanka moždanog udara. Na neke, kao što su dob, spol i genetsko nasljeđe nije moguće utjecati. Na drugu skupinu čimbenika, može se uvelike utjecati i na taj način značajno smanjiti rizik od pojave moždanog udara ili stanja koja mu prethode.
Stil života i način prehrane utječu na čimbenike rizika, koji su zajednički za razvoj bolesti srca i krvnih žila, kao i za pojavu moždanog udara. Glavni čimbenici su poremećene razine masnoća u krvi, povišen krvni tlak, bolesti srca, dijabetes, pretilost, pušenje, tjelesna neaktivnost, izloženost kroničnom stresu i visoka razina homocisteina.
Povećane razine masnoća u krvi, hiperkolesterolemija, hipertrigliceridemija ili kombinirana hiperlipidemija, dovode do gomilanja suvišnih masti na stijenkama krvnih žila i posljedično do nastanka ateroskleroze. Ovo stanje karakterizira zadebljanje stijenke krvnih žila, čime se gubi žilna elastičnost, a u većini slučajeva prethodi moždanom udaru. Uz prehranu s prevelikim udjelom zasićenih masnoća, razvoju ateroskleroze pogoduje i pretilost, hipertenzija te pušenje.
Višak tjelesne težine pridonosi nastanku metaboličkih bolesti te raka
Dodaci prehrani za krvne žile
Rezultati brojnih istraživanja dokazali su povoljan učinak antioksidansa, prvenstveno biljnih sterola, vitamina i minerala, na zdravlje krvožilnog sustava. Zajedno s omega – 3 masnim kiselinama i prehrambenim vlaknima, ove tvari smanjuju apsorpciju kolesterola, snižavaju vrijednosti triglicerida u krvi i povišenog krvnog tlaka, te doprinose čvrstoći i elastičnosti krvnih žila.
Povoljno djelovanje omega-3 masnih kiselina na zdravlje srca i krvožilja iznimno je dobro dokumentirano znanstvenim dokazima. Poznato je djelovanje omega-3 masnih kiselina na smanjenje razine triglicerida u krvi, smanjenje rizika stvaranja krvnih ugrušaka i smanjenje povišenog krvnog tlaka.
Dokazani kardioprotektivni učinak omega -3 masnih kiselina postiže se već pri dozi od 1 g dnevno, a pritom valja odabirati proizvode s visokim udjelom EPA i DHA masnih kiselina. Osim dodataka prehrani koji predstavljaju koncentrirani izvor omega-3, jedini značajan izvor ovih dragocjenih masnih kiselina je riba, posebice masna riba iz sjevernih mora te alge.
Beta karoten je snažan antioksidans koji je ujedno preteča vitamina A. Budući da štiti LDL kolesterol od oksidacije, ima preventivni učinak na bolesti srca. Rezultati studija ukazuju da adekvatan unos vitamina A i E te likopena i beta – karotena igra važnu ulogu u prevenciji nastanka ateroskleroze. Smatra se da zaštitni učinak navedenih tvari leži u njihovom snažnom antioksidativnom djelovanju koje sprječava nastanak aterosklerotskih plakova.
Dobrobiti zelenog čaja
Zeleni čaj zbog visokog udjela polifenola ima iznimno snažno antioksidativno djelovanje. Posebno se ističe sadržaj katehina EGCG (epigalokatehin – galata), tvari koja potiče razgradnju masti i pomaže u sniženju kolesterola. Smatra se da polifenoli štite organizam od nastanka moždanog udara jer preveniraju stvaranje krvnih ugrušaka. Istraživanja su pokazala da 5 šalica zelenog čaja na dan smanjuje rizik od cerebrovaskularne bolesti.
Koenzim Q10 najvažniji je koenzim u tijelu. Djeluje kao snažan antioksidans koji se stvara u tijelu, ali i unosi hranom životinjskog porijekla. U formi dodatka prehrani prihvaćen je kao alternativna pomoć kod kardiovaskularnih bolesti. Zanimljivo je da je upravo u srčanom mišiću najveća koncentracija koenzima Q10. Kao dodatak prehrani preporučuje se u dozi od 30 – 100 mg na dan.
Folna kiselina regulira količinu aminokiseline homocistein koja nastaje kao nusprodukt u razgradnji životinjskih proteina. Brojna istraživanja povezala su visoke koncentracije homocisteina u krvi s razvojem cerebrovaskularnih i kardiovaskularnih bolesti. Folnu kiselinu nalazimo u zelenom povrću, žitaricama, narančama, a zaštitni učinak pokazuje u dnevnoj dozi od 400 µg.
C vitamin u dodacima prehrani također može pridonijeti prevenciji bolesti srca i krvnih žila. Budući da je vitamin C topiv u vodi, ovaj nutrijent svoju ulogu obavlja u vodenom okružju u tijelu. Također, štiti LDL kolesterol od oksidacije, pomaže u zaštiti od kardiovaskularnih bolesti i nekih učinaka starenja.
Najbolja iskoristivost vitamina C postiže se u dozi od 200 – 400 mg. Naime, u toj dozi postiže se najbolje zasićenje stanica vitaminom C te se stoga uzimanje doza viših od 500 mg "odjednom" smatra beskorisnim, jer će se veći dio vitamina C izlučiti iz organizma.
Kalcij i magnezij imaju iznimno važnu ulogu u održanju ujednačenog ritma srca. Mineral cink također ima povoljno djelovanje jer ulazi u sastav tjelesnih antioksidansa i na taj način štiti brojne strukture u tijelu. Ujedno, kalcij je dokazano važan pomagač u snižavanju povišenog krvnog tlaka, a magnezij je poznati "antistresni" mineral.
Prehrana i stil života
Kako bi se smanjio rizik nastanka ili ponovnog moždanog udara treba prijeći na zdrav način prehrane u kojoj dominiraju žitarice, mnogo voća i povrća, nezasićene masti iz maslinovog ulja i plave ribe, te niskomasni mliječni proizvodi. Ove preporuke uklapaju se u model mediteranske prehrane, koja se preporučuje i kod bolesti srca.
Opće preporuke uključuju konzumiranje više manjih obroka. Unos hrane trebalo bi raspodijeliti u najmanje 3 ili idealno 5 obroka dnevno. Na taj način izbjegava se gladovanje koje obično ima za posljedicu prejedanje i unos nekvalitetne hrane.
Unos masti potrebno je ograničiti na 30 posto dnevne kalorijske vrijednosti, od čega nezasićene masnoće trebaju činiti oko 25 posto ukupno unesenih masnoća. Mlijeko i mliječne proizvode treba birati sa smanjenim udjelom masnoće i izbjegavati konzumiranje punomasnih sireva (45% m.m.).
Kao izvor kvalitetnih bjelančevina preporučuje se perad, riba, krto meso te nemasni sir (npr. svježi kravlji sir). Prilikom konzumiranja mesa preporučljivo je ukloniti sve vidljive masnoće, jer meso ionako sadrži dovoljnu količinu masnoća u naizgled nemasnim dijelovima.
Opasnost od povišenog kolesterola
Osobe s povišenom razinom kolesterola trebaju dodatno pripaziti na unos namirnica životinjskog podrijetla čija je stanična membrana bogat izvor kolesterola. Stoga se preporučuje tek povremena konzumacija lignje, hobotnice, školjaka i rakova te izbjegavanje kože peradi. Iznutrice kao što su jetrica, mozak i želudac te žutanjak jajeta također su bogate kolesterolom.
Pri pripremi hrane važno je razlikovati životinjske od biljnih masnoća i hranu pripremati korištenjem biljnih ulja; maslinovog, suncokretovog, bućinog, sezamovog, repičinog te smanjiti unos maslaca i vrhnja koji su, uz bogatstvo zasićenih masnih kiselina, bogati i kolesterolom. Također je bitno da se priprema hrane temelji na kuhanju, parenju, pečenju bez ulja, a prženje u dubokom ulju izbjegava.
Alkoholna pića treba konzumirati umjereno, preporučljivo je popiti čašu crnog vina dnevno. Zahvaljujući sadržaju antioksidansa resveratrola, čaša crnog vina (1,5 dl) pruža zaštitni učinak na zdravlje srca i krvnih žila. Optimalna tjelesna aktivnost jednako je bitna kao zdrav pristup i promjene u prehrani te se preporučuje umjerena tjelesna aktivnost u trajanju od barem 30 minuta svaki dan.
Ukoliko je prisutna prekomjerna tjelesna masa, potrebno je smršaviti pridržavanjem navedenih preporuka, jer je dokazano da je pretilost čimbenik rizika za nastanak moždanog udara, dok osobe sa povišenim krvnim tlakom trebaju dodatno pripaziti na unos soli hranom.
Tekst je iz arhive missZDRAVE te je sada ponovno objavljen.
