Kardiovaskularne bolesti najčešći su uzrok smrti u Hrvatskoj i svijetu, a mnogi preživjeli, osobito nakon moždanog udara, također se vrlo teško oporavljaju. U slučaju moždanog udara brzo je djelovanje od vitalnog značaja. O njegovoj opasnosti svjedoči i činjenica da samo trećina pacijenata nakon pretrpljenog moždanog udara živi bez dugoročnih posljedica, dok ih čak trećina umire
Obilježavanjem Svjetskog dana srca 29. rujna podsjetit ćemo na važnost i ranjivost srca. Brojke pokazuju da su kardiovaskularne bolesti i dalje najčešći uzrok smrti. Ubijaju više od 17,9 milijuna ljudi diljem svijeta svake godine, što čini 32 posto svih smrtnih slučajeva u svijetu. U Hrvatskoj, kardiovaskularne bolesti su na samom vrhu ljestvice smrtnosti te s 22.020 umrlih u 2019. godini čine 42,5% od ukupnog broja umrlih. Iako u posljednjih 15 godina postoji pozitivan trend smanjenja smrtnosti, kardiovaskularne bolesti i dalje su vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj. U usporedbi s Europom, Hrvatska je sa standardiziranom stopom mortaliteta od 292/100.000 jedna od zemalja sa srednje visokim stopama smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti.
Ne postoji čudotvorni lijek, ali zdrav način života pomaže
Najčešće bolesti srca su ishemijska bolest srca (uključujući srčani udar), poremećaji srčanog ritma, zatajenje srca (slabljenje srca) i bolesti srčanih zalistaka, dok je moždani udar najčešći među cerebrovaskularnim bolestima. Smrt među srčanim bolestima najčešće je uzrokovana srčanim udarom i zatajenjem srca, no među cerebrovaskularnim bolestima većina smrtnih slučajeva nastaje zbog moždanog udara.
Iako nemamo u rukama čarobni štapić ili lijek za sprječavanje smrtonosnih kardiovaskularnih bolesti, početak i napredovanje kardiovaskularne bolesti i njezine komplikacije mogu se odgoditi ili ublažiti te tako značajno produžiti život. To se može postići zdravim načinom života, prije svega smanjenjem određenih rizičnih čimbenika poput visokog krvnog tlaka, visokog kolesterola, visokog šećera u krvi, prekomjerne tjelesne težine, pušenja, tjelesne neaktivnosti i stresa.
10 posto svih smrtnih slučajeva u Hrvatskoj zbog moždanog udara
Sve preporuke struke, koje treba tražiti od provjerenih, vjerodostojnih izvora, poput Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Hrvatskog društva za prevenciju moždanog udara ili Svjetske zdravstvene organizacije, vrijede i u slučaju moždanog udara. Moždani udar je u Hrvatskoj drugi vodeći uzrok smrti. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) i Hrvatskog društva za moždani udar, u 2019. godini od moždanog udara umrlo je 5.180 ljudi, što čini 10 posto svih smrtnih slučajeva. Ono što je posebno indikativno jest da se stope mortaliteta specifične za dob povećavaju usporedno s dobi pacijenata, a za sve su dobne skupine veće kod muškaraca nego kod žena (osim kod onih starijih od 80 godina gdje su stope veće kod žena). Godišnje se u Hrvatskoj od moždanog udara liječi oko 12.000 -13.000 ljudi. Međutim, u posljednjih 20 godina (od 2000. do 2019.) postoji pozitivan trend smanjenja stope smrtnosti u Hrvatskoj sa 251,4/100.000 u 2000. na 98,8/100.000 u 2019. Prema podacima Eurostata, Hrvatska je na 6. mjestu od 34 Europske zemlje u smislu standardizirane stope smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti.
Liječenje moždanog udara
Moždani udar posljedica je prekida dotoka krvi u mozak, bilo zbog začepljene žile (ishemijski moždani udar) ili zbog povišenog krvnog tlaka koje na dijelu mozga može uzrokovati krvarenje. Nedostatak kisika i hranjivih tvari dovodi do odumiranja moždanih stanica, a posljedice, poput paralize tijela, govora, ravnoteže i koordinacije, percepcije, gutanja, vida i sluha te promjene ponašanja i emocija, ovise o opsegu i mjestu oštećenja.
Suvremeno liječenje moždanog udara temelji se na ranoj ponovnoj uspostavi prekinutog protoka krvi kroz mozak. Najčešća i najučinkovitija metoda je uklanjanje ugruška koji je uzrokovao prekid protoka ili umetanje udlage (”splinta”) nakon puknuća žile s krvarenjem. No, to je tek prvi korak nakon kojeg slijedi duga rehabilitacija.
Rehabilitacija traje mjesecima, ponekad i godinama. Ovisno o potrebama i stanju pacijenta, rehabilitacija se odvija na odjelima proširene bolničke njege, u toplicama, kućnom okruženju ili u specijaliziranim rehabilitacijskim ustanovama - uz sudjelovanje različitih stručnjaka i članova obitelji. Najveći napredak događa se u prvoj godini nakon moždanog udara, ali oporavak nije nemoguć u kasnijim stadijima jer stvaranjem novih veza između živčanih stanica neozlijeđeni dijelovi mogu preuzeti funkciju zahvaćenih područja mozga.
Život nakon moždanog udara nije isti
Moždani udar mijenja živote pacijenata i njihovih najmilijih. Naime, pacijenti se nakon bolničkog liječenja i rehabilitacije u raznim medicinskim ustanovama vraćaju u kućno okruženje, a bolest svojim posljedicama utječe na društveni status i društvenu mrežu pojedinca. Odnosi se mijenjaju - pacijenti koji su preboljeli moždani udar i njihova rodbina počinju se suočavati s emocionalnim i mentalnim problemima te drugim poteškoćama koje donosi promijenjeni način života.
Stoga je zdrav način života jedna od ključnih mjera u sprječavanju ovih bolesti i prerane smrtnosti.
- Budite mudri pri odabiru hrane:
- Smanjite slatke napitke i voćne sokove - odaberite vodu ili nezaslađene sokove;
- Zamijenite slatkiše i slatke poslastice svježim voćem kao zdravom alternativom.
- Jedite pet porcija voća i povrća (otprilike nekoliko dnevno) – namirnice mogu biti svježe, smrznute, konzervirane ili osušene. - Budite fizički aktivni:
- Budite fizički aktivni barem 30 minuta dnevno, svakog dana u tjednu
- Prošećite do posla ili trgovine
- Koristite stepenice umjesto dizala
- Bavite se sportom ili plesom
- Boravite što duže u prirodi i budite fizički aktivni (hodanje, vrtlarstvo, vožnja bicikla ili rolanje). - Rеcitе „nе” pušеnju
- Prestanite pušiti i poboljšat ćete svoje zdravlje i zdravlje svojih najmilijih.
- Ako imate problema s prestajanjem pušenja, potražite savjet stručnjaka.
Izvori:
- Svjetska zdravstvena organizacija. Kardiovaskularne bolesti. Dostupno na:
https://www.who.int/health-topics/cardiovascular-diseases#tab=tab_1.ž - Svjetska zdravstvena organizacija. TOP 10 uzroka smrti. Dostupno na:
https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/the-top-10-causes-of-death - Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Svjetski dan srca ”Pobjedi srcem bolesti srca”. Dostupno na:
https://www.hzjz.hr/aktualnosti/svjetski-dan-srca-pobijedi-srcem-bolesti-srca/ - Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Hrvatski dan moždanog udara – 21. 6. 2021. Dostupno na:
https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/hrvatski-dan-mozdanog-udara-21-6-2021/ - Znanstvena izvješća. Rizični oblici ponašanja i očekivano trajanje zdravog života: dokazi iz dvije paralelne studije starenja izvedene u Engleskoj i SAD -u. Dostupno na:
https://www.nature.com/articles/s41598-020-63843-6
