Ako ste na nekoj od popularnih proteinskih dijeta, ako vam je to način prehrane ili ako izbjegavate gluten i šećer nema razloga da ne uživate u ukusnim tortama i kolačima. Recite zbogom glutenu i šećeru i "sprijateljite" se s ovim namirnicama s niskim udjelom ugljikohidrata.
Bademovo brašno - daje volumen, orašast okus i konzistenciju "Oh, da to divno brašno koje se sve češće spominje, odlično je, ako još niste svakako ga isprobajte. Za početak valja napomenuti da bademovo brašno nije isto što i samljeveni bademi", objašnjava Gracia Petek, holistička aromaterapeutkinja i blogerica zdrave hrane i nastavlja: "Naime bademi se podvrgavaju najprije procesu hladnog prešanja kako bi se izdvojilo ulje, a onda se masa koja ostane nakon prešanja fino melje te tako nastaje bademovo brašno. Ovo brašno prirodno ne sadrži gluten. U odnosu na mljevene bademe sadrži 30 % veću nutritivnu vrijednost, sadrži više bjelančevina, vitamina i vlakana, ali znatno manju količinu omega 6 masnih kiselina zbog procesa odmašćivanja. Hranjivo je i jako jako ukusno, a i odlično za bezglutenske zdravo pečenje".
Kokosovo brašno - ima tropski okus, veliku moć upijanje tekućine i donekle povezuje sastojke. "Kokosovo brašno još je jedno u nizu bezglutenskih brašna koje sve više dobiva na popularnosti i to ponajviše zbog niskog sadržaja ugljikohidrata. Nakon što se kokos podvrgne hladnom prešanju zbog dobivanja kokosova mlijeka, preostalo kokosovo 'meso' se dugi period suši na niskim temperaturama i zatim melje u brašno. Rezultat je fini prah koji izgledom može podsjetiti na pšenično brašno, ali mirisom i svojstvima znatno odskače od njega", objašnjava nutricionistica Sandra Krstev Barać.
Kokosovo brašno valja razlikovati od kokosovih pahuljica koje se dobivaju ribanjem cijelog kokosa i svoju primjenu najčešće nalaze u pripremi kolača i torta. Nutricionistica otkriva da je osnovno svojstvo kokosova brašna velika sposobnost upijanja tekućine, poput spužve u prahu sposobno je upiti nevjerojatne količine jaja, ulja i ostalih mokrih sastojaka što ga čini pogodnim za pečenje kruha i peciva. "No, upravo zbog tog svojstva nije ga lako uvesti u recept. Zamjena 1:1 ne funkcionira u slučaju kokosovog brašna pa je preporuka da se u receptu 1 šalicu standardnog brašna od žitarica zamijeni s maksimalno 1/3 šalice kokosovog brašna. Pritom je vrlo bitno povećati broj jaja koje se koristi po pravilu šest jaja na svaku dodanu šalicu kokosova brašna. Također, potrebno je dodati i tekućine u količini dodanog brašna i to najbolje kokosovog mlijeka", protumačila je Krstev Barać.
Psyllium ljuskice - povezuju sastojke, zgušnjavaju i sadrže obilje vlakana. Psyllium ljuskice dobivene su od indijskog trputca. Glavna im je osobina higroskopnost - nakupljanje vode i bubrenje. Ljuskice i prah dobiveni iz ovojnice indijskog trpuca koriste se kao izvor vlakana, 100 g psylliuma ima 350 kcal isključivo iz ugljikohidrata od kojih je oko 71 g vlakana. Ne sadrži proteine i masti. Polisaharidne sluzi koje sadrži, na sebe vežu vodu i imaju sposobnost povećavanja svog volumena. Psyllium nema izražen okus i uklapa se u brojne prehrambene kombinacije, a najčešće se konzumira u sokovima i smoothiejima. Može se koristiti i za izradu kruha i raznih pekarskih proizvoda. Također je izvrstan kao zgušnjivač jelima u koje ne želiš dodavati brašno. U kombinaciji s vodom, psyllium regulira probavu, pa se često upotrebljava kao laksativ kod lakših probavnih smetnji.
Zdravi izvori masnoća - maslac, kremasti sir, punomasno vrhnje dat će slasticama kremastost, poboljšat će okus i dati im punoću. Upotreba zdravih masnoća u prehrani odrazit će se pozitivno na koži kao i na opći udio energije i fizičku izdržljivost. Osim toga, korisne masnoće smanjuju rizik od srčanožilnih bolesti, reguliraju krvni tlak i menstrualni ciklus i poboljšavaju raspoloženje. Korisne masnoće duže pružaju osjećaj sitosti, bez njih biste stalno osjećali glad, što bi vas natjeralo da pojedete nešto nezdravo.
Jaja - sadrže niz korisnih nutrijenta i povezuju sastojke. "Zbog sadržaja kolesterola jaja su svrstana na 'crnu listu' namirnica prije tridesetak godina. Međutim, tijekom posljednjih godina ipak im zasluženo raste nutricionistički rejting. Istraživanje skupine znanstvenika sa Harvard School of Public Health koje je trajalo punih 14 godina iznjedrilo je rezultate koji su jaja prikazali u sasvim pozitivnom svjetlu. Studija je provedena na 117,000 medicinskih sestara, a rezultati studije pokazali su da nema razlike u riziku od bolesti srca u ispitanica koje su jele prosječno jedno jaje tjedno i ispitanica koje su jele više od jednog jaja dnevno", objašnjava dr. sc. Darija Vranešić Bender, nutricionistica.
Čokolada - najbolje je odabrati onu bez šećera i s visokim udjelom kakaa. Veći udio kakaa znači da crna čokolada ima više kakao masti nego klasična mliječna čokolada te da joj se dodaje manje šećera. Kakao mast koju sadrži kakao, sadrži više energije nego šećer, to znači da je razlika u količini kalorija između crne čokolade i mliječne zapravo minimalna. Ali, crna čokolada je i dalje zdraviji izbor za one kojima je pravilna prehrana prioritet. Flavonoidi, u velikoj količini, sastavni su dio crne čokolade koja se nalazi u voću i povrću. Red crne čokolade blagotvoran je za krvne žile i smanjuje rizik od srčanog i moždanog udara, pokazala su mnoga znanstvena istraživanja.
Sladila - preporučuju se xylitol i eritritol te stevija."Xylitol i eritritol su alkoholni šećeri, proizvodi prirodnog podrijetla dobiveni industrijskim procesima. Imaju minimalan broj kalorija, te ne utječu puno na glikemiju organizma. No, riječ je o skupini koja se u organizmu ne zadržava već se u nepromijenjenom obliku izlučuje putem probavnog trakta. Smatraju se sigurnima za korištenje. Oba imaju ponešto dodatnih korisnih učinaka: xylitol primjerice alkalizira organizam u granicama normale što znači da bi mogao imati i svojevrsni antitumorski učinak.
Stevija u kombinaciji s eritritolom
Pokazuje antimikrobni učinak unutar usne šupljine, kao i streptokoka, glavnog uzročnika tonzilitisa i upale srednjeg uha u djece. Eritritol se pak dobiva gotovo isključivo iz grožđa i višestruko se ističe njegov antioksidativni učinak. Dodatna im je prednost to što imaju manju kalorijsku vrijednost", objasnila je Dr.sc.Kristina Blaslov, dr.med. znanstvena suradnica Sveučilišta u Zagrebu specijalizantica endokrinologije i dijabetologije na Zavodu za endokrinologiju, dijabetes I bolesti metabolizma “Mladen Sekso”, KBC Sestre milosrdnice.
Bobičasto voće - borovnice, maline, kupine, jagode, ribizl. To su prije svega niskokalorične i zdrave namirnice bogate prirodnim vitaminima, mineralima i enzimima. Posebno su bogate biljnim fenolima i to flavonoidima važnima za regulaciju metabolizma. Te tvari, posebno u kombinaciji s vitaminom C, E i provitaminom A kojima obiluju, sudjeluju u jačanju imunološkog sustava. Sićušne bobice je najbolje jesti svježe, no njihovo nutritivno bogatstvo u dobroj je mjeri očuvano i nakon kuhanja. Kako sadrže pektin jednostavno ih se spravlja kao žele, sok ili marmalade. Naravno da im je teško odoljeti u voćnim salatama, a posebno u desertima.
