Sirovi špinat je prepun hranjivih tvari, ali nikada nije bio popularan izbor za doručak - sve do sada.
Prema novom trendu na TikToku mnogi odmah ujutro jedu sirovi špinat, tvrdeći da tako "treniraju" okusne pupoljke i crijeva kako bi izbjegli žudnju za šećerom i grickalicama tijekom dana. Iako nije jasno tko je prvi započeo taj trend, definitivno dobiva na zamahu. Video influencerice Jordynn Nicholson, na primjer, označen je kao favorit više od pola milijuna puta. "Prva stvar koju vaši okusni pupoljci okuse i koju probavite“ ključno je za prehranu kroz ostatak dana, rekla je Nicholson u videu. Ljudi su u komentarima reagirali na različite načine - neki su tvrdili da ta praksa djeluje i na njih, dok su drugi rekli da je lažna.
Špinat je, naravno, zdrav, ali ima li on doista moć promijeniti naše okusne pupoljke? Zapravo, može li to bilo koja hrana? Evo što je rekla nutricionistica Mirna Trumbetaš.
Mogu li se okusni pupoljci istrenirati?
"Važnost okusnih pupoljaka seže u daleku evolucijsku prošlost kada su isti imali funkciju obraniti lovca skupljača od toksičnih tvari u biljkama. Danas nažalost fiziologija senzorske detekcije dovodi do prekomjerne konzumacije ukusne i kalorične hrane u modernom okolišu preobilja. Osnovni okusi koje detektiramo našim okusnim pupoljcima su slano, slatko, umami i gorko", rekla je nutricionistica Trumbetaš.
Objasnila je da "slano osigurava unos elektrolita i drugih minerala, slatko prepoznaje nutrijente bogate energijom poput ugljikohidrata, umami ukazuje na hranu bogatu bjelančevinama, dok gorko upozorava na potencijalne opasne sastojke, mada je gorak okus ugodan do određene mjere te su male do umjerene količine tvari koje nose gorčinu poput polifenola i alkaloida poželjne u prehrani." Naglasila je da je kiselo indikator vitamina C, zrelosti voća i fermentirane hrane. Dodala je da postoje receptori koji prepoznaju masnoće, kao i tvari nastale razgradnjom škroba te hlapljive spojeve koje proizvode biljke. Te hlapljive tvari ne samo da doprinose mirisu i okusu hrane, već su i korisne jer nam pomažu u procjeni prehrambene vrijednosti namirnica, poput njihove zrelosti, kvalitete i svježine.
Nutricionistica Mirna Trumbetaš
"Okusni pupoljci sadrže kemosenzorne stanice s receptorima za okuse. Detekcija primarnih okusa odvija se u svim segmentima jezika na kojima su raspoređeni okusni pupoljci. Okusni pupoljci putem neurona prenose živčani signal mozgu u kojem se stvara percepcija okusa. Receptori okusa nalaze se i u drugim dijelovima tijela, no jedino u ustima osjećamo okus hrane sa svrhom modulacije unosa hrane. Nakon što mozak dobije signal iz okusnih pupoljaka počinje izlučivanje hormona".
Okusni pupoljci imaju važnu ulogu u regulaciji probavnih funkcija, raspodjeli nutrijenata, unosu hrane i održavanju energetske ravnoteže organizma. Poremećaji u ekspresiji receptora okusa povezani su s razvojem pretilosti. Na primjer, receptori za slatki okus smješteni u crijevima potiču lučenje hormona GLP-1 (glukagonu sličnog peptida-1), koji sudjeluje u regulaciji pokretljivosti crijeva, osjećaja sitosti, apsorpcije glukoze te ravnoteže šećera u krvi. S druge strane, receptori za gorki okus potiču izlučivanje hormona kolecistokinina i također GLP-1, što dovodi do usporavanja pražnjenja želuca, smanjene pokretljivosti crijeva, smanjenja apetita i poticanja izlučivanja štetnih tvari iz tijela, objasnila je nutricionistica Trumbetaš.
"Stoga možemo zaključiti da okusne pupoljke trebamo istančati za pravilne i zdrave odabire hrane, a to ćemo učiniti kada jedemo cjelovitu hranu u njenom izvornom obliku, a ne gotove proizvode zapakirane u vrećice s deklaracijom. Prirodna hrana ima okuse koji se prepoznaju na okusnim pupoljcima i pokreću poželjnu hormonsku reakciju, dok gotovi i polugotovi proizvodi iz vrećica s deklaracijom imaju različite arome i pojačivače okusa koji stvaraju ovisnost i dovode do većeg unosa nezdrave hrane koja potom vodi ka debljini i pretilosti", rekla je Trumbetaš.
Okusni pupoljci mogu se naviknuti na jake okuse, poput soli, pa smanjenje unosa tijekom vremena možete naviknuti na konzumiranje manje natrija. Slično tome, mogli biste se naviknuti na jak okus poput špinata, što će povećati vjerojatnost da ćete u njemu uživati.
"U današnje vrijeme umjerena i smanjena konzumacija natrija, odnosno kuhinjske soli, je potreba jer zapadnjačkom prehranom uz previše masti i šećera unosimo i previše soli. Svi ti podražaji na našim okusnim pupoljcima biokemijskim putevima šalju informaciju mozgu o dobivenoj nagradi i umirivanju sustava. No nažalost takva prehrana dovodi do današnjih civilizacijskih bolesti poput visokog krvnog tlaka, šećerne bolesti tip 2, bolesti srca i krvožilnog sustava, nekih oblika raka i neurodegenerativnih bolesti. Stoga je važno svjesno i voljno promijeniti prehranu i nagraditi naše okusne pupoljke, a samim time i cijeli organizam kvalitetnim cjelovitim namirnicama koje će nam dati stvarnu puninu i nagradu", objasnila je nutricionistica.
Male studije pokazale su da ekstrakt tilakoida iz špinata može utjecati na hormone gladi i nakratko smanjiti apetit, no potrebna su dodatna istraživanja kako bi se dalje istražila ta povezanost. "Tilakoid je tvar u zelenom lisnatom povrću u sastavu kloroplasta koje ima potencijalne pozitivne učinke na razgradnju masnoće, no jedna tvar ne može riješiti cijeli problem. Potrebna je raznolikost i raznovrsnost unesenih namirnica kako bi postigli sinergijski učinak među njima i dobili pozitivne odjeke u našem organizmu", dodala je Trumbetaš.
Što je s crijevima?
Osim "treniranja" okusnih pupoljaka, mnogi na TikToku tvrde se mogu "trenirati" i crijeva. Ovaj koncept ima i određenu znanstvenu vrijednost.
"Danas se itekako zna koliko je mikrobiom važan i kako djeluje na različite mehanizme u organizmu, a pogotovo na izbor namirnica i samim time na zdravije izbore hrane. Konzumirajući hranu bogatu prehrambenim vlaknima naše bakterije u probavnom sustavu imat će kvalitetnu hranu te će moći stvarati kratkolančane masne kiseline (butirat, acetat i propionat) koji potiču lučenje hormona GLP-1 i PYY (peptid YY) koji poboljšavaju osjetljivost na inzulin i regulaciju glukoze te su indikatori sitosti, a posjeduju i imunoregulatorni učinak", rekla je nutricionistica Trumbetaš.
Crijevni mikrobiom možemo poboljšati ponajprije uravnoteženom prehranom, a dodatno ga možemo podržati i ciljanim probiotičkim dodacima koji sadrže specifične korisne sojeve bakterija. Suprotno tome, zapadnjački način prehrane – bogat rafiniranim žitaricama, šećerom i namirnicama životinjskog podrijetla – negativno utječe na mikrobiom. Takva prehrana može potaknuti prekomjernu aktivnost imunološkog sustava, što se povezuje s razvojem autoimunih i alergijskih bolesti, dijabetesa tipa 2 te upalnih stanja poput pretilosti, dodala je Trumbetaš.
No, postoji mnogo čimbenika koji utječu na to zašto biramo hranu određenu hranu. "Okolišni, genetski, voljni... Kada govorimo o odraslim ljudima tada dominantno možemo reći kako voljni čimbenici djeluju s obzirom da sami odlučujemo hoćemo li se zdravo ili nezdravo hraniti te nam tada okolišni čimbenici mogu i ne moraju ići u prilog s obzirom da živimo u svijetu preobilja. Naravno da i mikrobiom utječe na to koju hranu ćemo birati, stoga svakako trebamo osnažiti svoj mikrobiom pravilnom prehranom, a potom će on raditi za nas potičući nas na pravilan izbor namirnica", rekla je nutricionistica.
Što nutricionistica preporučuje za dobar početak dana?
Bez obzira odaberete li špinat ili neko drugo povrće, dodavanje nečeg svježeg i šarenog u doručak općenito je dobra ideja.
"Dobar početak dana uz doručak ili brunch bio bi uz sjemenke i orašasto voće, uklopljene u granole ili kruh, omlet sa sezonskim povrćem, cjeloviti kruh s namazom od mahunarki ili pestom od peršina, korijandera ili bosiljka. Važan je unos kvalitetnih bjelančevina i masnoća te prehrambenih vlakana s čim više namirnica biljnog podrijetla", naglasila je Trumbetaš.
