Korištenjem uređaja za praćenje aktivnosti lako možete saznati koliko primjerice koraka radite ili kako spavate. Ipak, iako ovi uređaji mogu pružiti korisne informacije, također mogu uzrokovati anksioznost ako vaši pokazatelji nisu onakvi kakvima ste se nadali.
Studija, usmjerena posebno na osobe s atrijskom fibrilacijom, otkrila je da su oni koji su nosili uređaje za praćenje aktivnosti bili više zaokupljeni simptomima, više zabrinuti i više su bili skloni koristiti 'neformalne' zdravstvene resurse od onih koji ih ne koriste.
Naravno, to ne znači da ako koristite takve uređaje da ćete razviti probleme s mentalnim zdravlje, ali psiholozi kažu da postoji mogućnost da se pojavi anksioznost.
"Ljudi se previše fokusiraju na brojke, a ne na sveukupno blagostanje", rekla je za Health dr. Erin Connors, klinička psihologinja i docentica na Medicinskom centru Sveučilišta Vanderbilt.
Ovo su znakovi da je vrijeme da prestanete nositi uređaje za praćenje aktivnosti.
Vaša metrika utječe na vaše raspoloženje
Mnogi uređaji za praćenje aktivnosti pokazat će određene aspekte zdravlja, kao što su broj otkucaja srca i kvaliteta sna. "Ako dobijete 70, možete se osjećati kao da ste dobili lošu ocjenu", rekla je Connors. “Ako to stalno vidite i povrh toga se osjećate anksiozno, može vam se činiti da ne radite dovoljno dobro.”
Važno je pratiti kako podaci utječu na vaše raspoloženje, rekla je za Health dr. Marcia Edwards, sportska psihologinja i docentica na Sveučilištu Ohio State Wexner Medical Center.
“Ako primijetite da se veći dio vašeg raspoloženja temelji na vašoj sposobnosti da postignete fitness ciljeve s uređaja, to može biti znak nezdrave privrženosti”, rekla je. Edwards je također preporučila da pripazite na osjećaje frustracije, razočaranja i neuspjeha.
Ako postižete određene ciljeve, kao što je dnevni broj koraka, a tu i tamo ne uspijete, prirodno je osjećati se pomalo razočarano, rekao je za Health dr. Peter Economou, docent na Odsjeku za primijenjenu psihologiju na Sveučilištu Rutgers. No, dodao je da je važno koliko brzo možete emocionalno reagirati nakon toga.
“Većina sportaša ima zdrav odnos s fitnesom i znaju da neće uvijek pobjeđivati,” rekao je. “Morate naučiti kako 'pasti'. Nikada ne želite da vaš ishod utječe na vaše raspoloženje i važno je usredotočiti se na proces.” Drugim riječima, ako ne postignete svoj dnevni broj koraka ili nemate rezultate koje tražite (primjerice za san), važno je sagledati širu sliku.
"Uvijek se osjećamo dobro kada postignemo svoje ciljeve, ali nećemo uvijek dobro raditi", rekao je Economou.
Stalno pokušavate otkriti što znače vaše brojke
Praćenjem svojih aktivnosti možete upasti u začarani krug traženja zdravstvenih metrika kako biste pokušali protumačiti svoje podatke, rekla je za Health Thea Gallagher, izvanredna profesorica na NYU Langone Health.
"Imala sam pacijenticu s anksioznošću koja je svaku večer guglala svoje razine otkucaja srca kako bi pokušala shvatiti što oni znače", rekla je Gallagher. "Ali mnogi od nas nisu liječnici da protumače ove rezultate, a ne znamo ni rade li ovi uređaji za praćenje ispravno."
Razumijevanje nijansi je važno kada pokušavate dešifrirati brojeve, dodala je Edwards. “Podaci ili metrika koji se tumače kao dosljedno 'preniski' ili 'previsoki' mogli bi navesti pojedince da vjeruju da imaju ozbiljne ili temeljne zdravstvene probleme koji ne postoje”, rekla je.
Osjećate anksioznost kada ne možete vidjeti svoje podatke
Uređaji za praćenje aktivnosti nisu precizni —ponekad pogriješe ili neispravno prikupljaju podatke. A postoje i trenuci kada ćete uređaj jednostavno zaboraviti nositi sa sobom.
“Ovisni smo o mobitelima i društvenim medijima. Isto vrijedi i za uređaje za praćenje aktivnosti”, rekao je Economou. “Morate naučiti ne biti anksiozni kada ne vidite svoje podatke.”
Nažalost, zbog ove anksioznosti oko podataka možete upasti u začarani krug, rekao je za Health dr. Kaston D. Anderson Jr., izvanredni profesor psihologije na Sveučilištu Michigan State. “Pretjerano provjeravanje zdravstvenih metrika također bi moglo pojačati anksioznosti kada im ne možemo pristupiti”, rekao je.
Zanemarujete signale koje vam šalje tijelo
Uređaji za praćenje aktivnosti osmišljeni su da podrže vaše zdravlje, a ne da zamijene signale vašeg tijela. Veliki je problem ako više pažnje obraćate na podatke koje dobivate na uređaju, a ignorirate signale koje vam šalje tijelo, rekla je za Health dr. Shannel Kassis Elhelou, neuropsihologinja na Pacific Neuroscience Institute's Brain Wellness and Lifestyle Programs u Providence Saint John's Health Center u Santa Monici.
Connors se slaže. "Kada se ljudi uvelike oslanjaju na uređaje za praćenje zdravlja za povratne informacije, bilo da se radi o koracima, otkucajima srca, spavanju ili brojanju kalorija, mogli bi postupno izgubiti dodir s vlastitim unutarnjim signalima i onim što im tijelo govori", rekla je. "Vaš će mozak početi davati prioritet vanjskim znakovima poput podataka na uređaju u odnosu na umor, glad ili sitost."
Možda ste se čak i dobro naspavali, ali se preispitujete ako uređaj pokaže da je kvaliteta sna niska, rekla je Connors.
Koliko dugo treba trajati pauza od uređaja za praćenje zdravlja?
Nema znanstvenih podataka o tome, a Elhelou je rekla da mnogo ovisi o vašoj reakciji na uređaj za praćenje. “Nekim ljudima bi mogao koristiti kratki odmor, dok bi drugima možda trebao duži period”, rekla je.
Ako osjećate veći stres kada uzmete pauzu od nošenja uređaja i praćenja podataka, Connors je rekla da je to znak da vam je potrebna duža pauza. “Podsjetite se da vas uređaj ne održava na životu, već da to činite sami”, rekla je. "Kada dođete do točke prihvaćanja toga, to je znak da ga možete ponovno nositi."
Kada ponovno početi nositi uređaj za praćenje aktivnosti
Ako ga želite ponovno koristiti nakon pauze, stručnjaci kažu da pažljivije gledate na uređaj.
“Kada ga ponovno počinjemo nositi, važno je da postavimo jasne namjere i znamo 'zašto',” rekao je Anderson Jr. “Zašto koristimo uređaj? Koji je naš krajnji cilj? Što želimo dobiti od informacija koje će nam dati? Što metrika govori o našoj vlastitoj vrijednosti?"
Također predlaže postavljanje jasnih granica i izbjegavanje fokusiranja na dnevne brojke. "Umjesto da provjeravamo svoje metrike više puta dnevno, mogli bismo razmisliti o tome da ih provjeravamo jednom dnevno", rekao je.
Ali ako se nakon pauze vratite korištenju uređaja za praćenje aktivnosti i opet se osjećate anksiozno, Gallagher je rekla da je vrijeme da ga zauvijek prestanete koristiti i razmislite što stoji iza vaše anksioznosti. "Ako nikada niste bili na terapiji i jedan od ovih uređaja vam stalno uzrokuje anksioznost, mogao bi vam pomoći razgovor sa stručnjakom za mentalno zdravlje", rekla je.
